Učiteljica mentorica iz zagrebačke Osnovne škole Voltino Ljiljana Hanžek, koja je radila na hrvatskoj kurikularnoj reformi, prva je pregledavala njihove dokumente i uvidjela da je jedan od njih gotovo u potpunosti prepisan i preveden na crnogorski.
"Slučajno sam naletjela na stranice Zavoda za školstvo Crne Gore. Pogledala sam paušalno njihov novi program za predmet tjelesna kultura i pomislila, gle kako Crnogorci dobro rade. Tek kad sam bolje proučila, shvatila sam da je to najvećim dijelom prepisan i preveden naš dokument kurikuluma", priča Liljana Hanžek.
Usporedbom dvaju dokumenata - hrvatskog prijedloga kurikuluma za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura i crnogorskog prijedloga predmetnog programa Fizičko vaspitanje, očita je potpuno ista metodologija izrade dokumenata, jednaki nazivi domena, a većim dijelom i prepisan sadržaj, naravno preveden na crnogorski. I ostali njihovi programi za sve predmete služe se identičnom metodologijom kakvu je osmislila bivša Ekspertna radna skupina na čelu s Borisom Jokićem, piše Jutarnji list.
Dok hrvatski kurikulum iz tjelesne i zdravstvene kulture navodi tri domene predmeta: Tjelovježba, igra, sport i ples; Moje tijelo i ja; Živim zdravo, domene u crnogorskom programu su: Fizičko vježbanje, igra i sport; Moje tijelo i ja; Zdrave navike.
'Ovo su konstrukcije proizašle iz naših glava'
U domeni Živim zdravo za 1. razred osnovne škole u hrvatskom kurikulumu pod razrada ishoda stoji: "1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnom vježbanju. 2. Brine se o opremi za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu”. U domeni Zdrave navike za isti razred u crnogorskom programu pod obrazovno-vaspitni ishodi stoji: “1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene za vrijeme fizičkog vježbanja. 2. Brine o opremi za fizičko vaspitanje”.
Kad je riječ o poglavlju preporuke za ostvarivanje ishoda, u domeni Tjelovježba, igra, sport, ples, u hrvatskom kurikulumu stoji: "Prirodni oblici kretanja: savladavanje prostora (trčanjem i hodanjem, kolutanjem i koturanjem, puzanjem)", a isto to piše i u crnogorskom.
"Ovo su konstrukcije proizišle iz naših glava, to su naše rečenice. Naš kurikularni dokument prepoznatljiv je po tome što je unikatan u koncepciji. Napravit ćemo analizu našeg i crnogorskog dokumenta. Kao suautor dokumenta mogu sumnjati da je ovo plagijat, no nisam pravnik", prokomentirala je učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture iz zagrebačke Osnovne škole Ivana Mažuranića Astrid Čulić koja je svoje kolegice pozvala da provjere i ostale predmete.
'Nacionalna sramota koja će državu pratiti godinama'
Na to bi, dodaje ona, trebalo reagirati Ministarstvo u čijem je vlasništvu dokument. "Naša država spava dok drugi koriste njene dokumente", poručuju naše profesorice ogorčene što Crnogorci nigdje ne navode da su koristili hrvatske dokumente.
"Ovo nam je potvrda da smo napravili dobar posao. Žao mi je što naša draga država to ne prepoznaje. A da je prepisano, s prijevodom, jest", tvrde Čućić i njezine kolegice.
Slučaj je komentirao i sam Boris Jokić. "Metodologija i dokumenti javno su dostupni svima i kao znanstveniku ne smeta mi ako će djeca u Crnoj Gori, Ugandi ili Njemačkoj od našeg rada imati prilike za bolji odgoj i obrazovanje. Ne smeta čak ni to da su rad plaćen novcem hrvatskih poreznih obveznika preuzele druge zemlje, jer to je pitanje za one koji vode ovu zemlju", kazao je Jokić dodajući kako je sramota to što djeca u Hrvatskoj nemaju koristi od tog rada.
"To je nacionalna sramota koja će godinama pratiti naše obrazovanje", zaključio je Jokić.
