Proteklih tjedana jedna od glavnih društvenih tema su covid potvrde i njihova sveobuhvatnija primjena. Od početka listopada covid potvrde, kojima se dokazuje da je neka osoba cijepljena ili je preboljela koronavirus, obvezne su u zdravstvenim ustanovama i u sustavu socijalne skrbi. Prošloga utorka obveza njihova donošenja proširena je na sve javne, lokalne i državne institucije, uključujući, primjerice poštanske urede ili škole.
Nacionalni stožer civilne zaštite donio je takvu odluku na tragu onoga što su učinile i brojne druge europske zemlje, poput Italije, Španjolske, Njemačke, Austrije… Ondje je procijepljenost veća nego u Hrvatskoj, ali epidemiološki podaci sugeriraju da pandemija kod njih ne jenjava, već, dapače, buja. No, trend koji je jasan i na prvi pogled jest kako zemlje koje imaju veću procijepljenost od Hrvatske bilježe značajno manji broj preminulih od covida.
Njemačka je proteklog tjedna oborila sve epidemiološke rekorde od početka pandemije. U Hrvatskoj se proteklih dana bilježi između šest i sedam tisuća novozaraženih osoba dnevno, što nismo imali niti u katastrofičnom trećem valu zaraze koji je opterećivao naš zdravstveni sustav do maksimuma tijekom prošle zime i proljeća.
No, covid potvrde imaju jednu veliku manu - ne prestaju vrijediti kada se čovjek zarazi koronavirusom. Tada nastupa mjera samoizolacije, no potvrda i dalje ostaje aktivna. Naravno, pri provjeri covid potvrda nitko ne zna da je osoba zaražena, jer "covid redari“ nemaju pristup medicinskim kartonima, pa ljudi tako mogu zlorabiti svoju covid-potvrdu, otići u poštu, trgovinu ili u kafić te proširiti zarazu među drugim cijepljenima, necijepljenima te osjetljivim skupinama u društvu.
Europski problem
Čini se da to nije samo hrvatski problem, uzrokovan aljkavošću naših programera, pritisnutih tempom iz Nacionalnog stožera i Vlade. Naime, iz Agencije za komercijalnu djelatnost su za Jutarnji potvrdili kako "trenutno ne postoji način kako bi se obustavile ili privremeno suspendirale izdane digitalne potvrde, no problema su svjesni i na razini Europske komisije u kojoj se razmatra kako će se to riješiti."
Dakle, to je problem u cijeloj Europskoj uniji, a i šire. Naime, digitalne EU covid-potvrde su u upotrebi u čak 49 zemalja. Među posljednjima ih je uvela Srbija proteklog petka. Iako su u Europskoj komisiji svjesni problema, čini se da on neće biti tako skoro riješen.
"Tehnička arhitektura te specifikacija procesa razmjene liste opozvanih i suspendiranih EU digitalnih covid certifikata je funkcionalnost koja je na razini Europske komisije u planiranju i razvoju. U implementacijskom planu projektnog tima Europske komisije je prepoznat ovaj zahtjev, ali vremenski okvir za završetak specifikacija nije definiran. U ovom trenutku na tehničkim radnim skupinama Europske komisije je u tijeku razrada specifikacija za implementaciju liste opozvanih EU digitalnih covid certifikata kako bi se osigurala interoperabilnost za sve države koje sudjeluju u projektu", poručili su za Net.hr iz AKD-a na pitanje jesu li na europskoj razini ipak dokučili rješenje ovog problema.
Potencijalna prijetnja
Potencijalno, radi se o velikoj epidemiološkoj prijetnji, jer je dosad izdano više od 600 milijuna digitalnih EU covid-potvrda u svih 49 zemalja koje ih koriste. Nitko, zapravo ne zna koliki je broj ljudi s važećim covid-potvrdama, a koji su zaraženi nakon cijepljenja ili ranijeg preboljenja zaraze. Dakako, treba reći i kako samo uvođenje covid potvrda nije stvorilo ovaj problem - ljudi su i ranije mogli ulaziti u poštu ili poreznu upravu s koronavirusom kršeći samoizolaciju, samo što tada za to nije bio potreban nikakav papir.
Iako većina Hrvata, prema najnovijem HRejtingu, istraživanju javnog mnijenja, želi uvođenje covid-potvrda i na druga javna okupljališta te u privatni sektor, teoretičari zavjera i protivnici covid potvrda imat će snažan argument u svojim zahtjevima, sve dok se ovaj problem ne riješi.
