"Slovenija je pred državnim bankrotom", vrištalo je jučer s naslovnica stranih medija. Doduše, s upitnikom, jer ipak se radi o izjavi političara, ili političkoj izjavi.
Zemlju, a i njezine susjede na noge je dignuo slovenski premijer Janez Janša dramatičnom izjavom: "U listopadu nam prijeti bankrot ako ne uspijemo prodati državne obveznice. Sredinom sljedeće godine moramo odjednom platiti dvije milijarde eura dugova i kamata. To će biti nemoguće ako najesen ne prihvatimo nužne mjere", pronio je Die Presse Janšine riječi dalje u svijet i otvorio mnoga dodatna pitanja. Ako je Slovenija, najuzornija članica nekadašnje Jugoslavije, zemlja u koju smo i mi zavidno gledali one 2004., kad je ulazila u Europsku uniju, tako potonula, gdje smo onda mi?
'Stanje u Sloveniji je objektivno bolje nego u Hrvatskoj'
U europskim razmjerima o tome se, dakako, malo priča i piše, ali činjenica je da se čitava istočna i jugoistočna Europa nalaze na ivici bankrota. Kako nam je kazao član našeg Stručnog tima ekonomski stručnjak Guste Santini, stanje gospodarstva u Sloveniji je čak i objektivno bolje nego u Hrvatskoj, "a to što neki pokazatelji izgledaju lošije nego u Hrvatskoj, treba objasniti i činjenicom da je Slovenija puno transparentnija nego Hrvatska".
"Uzmimo naprimjer samo osiguravateljsku industriju – broj neriješenih slučajeva glede šteta je nekoliko puta veći nego u Sloveniji, i to skoro deseterostruko. Tako i u drugim područjima postoje dosta velike razlike. Dakle ako je Slovenija pred stečajem, onda ni Hrvatska nije dalje. S druge strane ako Slovenija otiđe u stečaj, to će imati vrlo dramatične utjecaje na Hrvatsku, i u smislu ekonomske razmjene i u turizmu.
Sve to ukazuje na činjenicu da je velik broj zemalja srednje i JI Europe, nekadašnjih socijalističkih zemalja, jednom nogom u stečaju ili su vrlo blizu njemu. Znači radi se o jednoj drami koja je već pitanje Europe i kao takvog ga treba tretirati", kaže nam Santini i podsjeća i na katastrofalnu situaciju i u Srbiji, i u BiH, i u Makedoniji.
Ova se ekonomska situacija, kaže nam, pokazala kao dramatična posljedica neoliberalne politike, a Guste Santini, za razliku od optimističnog premijera Zorana Milanovića, ne vidi nikakvog razloga za optimizam.
"Mi smo u procesu nastajanja još većeg problema. BDP bi do kraja godine mogao biti na minus 2,5 posto, a dogodine se povećati za 0,8 posto. A da bismo s dugom bili na nuli, moramo imati 7 posto rasta, i to su činjenice. I sad, tko je za to kriv meni je svejedno, kriva su pozicija i opozicija."
'Slovenija neće proglasiti bankrot'
S druge strane makroekonomist s Ekonomskog instituta u Zagrebu dr. Željko Lovrinčević ne misli da će Slovenija proglasiti bankrot.
"Ona trenutačno ima problema s visokom razinom duga i visokim deficitom, ali ne i ukupnom razinom javnog duga. I ima dosta problema u bankarskom sektoru. A retorika koju čujete je pokušaj stvaranja pritiska na opoziciju da podupru jedan dio paketa mjera koje su nepopularne, a uglavnom se odnose na rezanje javne potrošnje i usvajanje zlatnog fiskalnog pravila koji pruža određenu sigurnost investitorima i vjerovnicima u ovim vremenima i koji se onda može mijenjati samo dvotrećinskom većinom", smatra Lovrinčević.
Slovenija se, kaže nam, nalazi u sličnoj poziciji kao i Italija, i to ne ide naruku hrvatskom izvozu, ali drugi dio značajnih hrvatskih trgovačkih partnera, kao što su Austrija i Njemačka, ističe, dobro brodi kroz krizu. "Dakle nije to najnepovoljniji scenarij, puno zemalja ima nepovoljnije okružje nego što ga ima Hrvatska", napominje.
Balkan je tehnički u bankrotu
Hrvatskoj naruku ide, smatra, činjenica da bi ubrzo trebala postati članica EU-a. Možda nas i to, smatra, može zadržati u statusu iznad 'junka'. "Da nismo završili pregovore u mandatu bivše Vlade, sada bismo bili na blagoj vjetrometini. I u potpunosti prepušteni samima sebi, bez interesa Europske unije da se bavi nama. Pa pogledajte samo Srbiju, BiH, Makedoniju – to su sve sustavi koji su tehnički u bankrotu, a na aparatima ih drže neke vrste aranžmana koje su sklopili", ističe dodajući da se u Hrvatskoj sve radi krivim smjerom:
"Nagli rast poreznog opterećenja i rast cijena energenata, naknada, komunalija – sve to radi se kako bi se osiguralo dovoljno novca u državnim poduzećima da mogu nešto investirati, ali su drastično oborili osobnu potrošnju i investicije privatnog sektora. I sada se očekuju pomaci od strane državnih poduzeća koja su, kako se pokazalo, neučinkovita, a troškovi za njihove projekte će biti jako veliki", nabraja Lovrinčević upozoravajući da se u javnom sektoru i dalje ništa ne mijenja u smislu učinkovitosti, a da ekonomija i dalje gubi na konkurentnosti.
"Produktivnost ekonomije pada umjesto da raste jer troškovi poduzećima rastu brže nego što raste proizvodnost rada. S jeseni će početi socijalni pritisak. Sve ovo još može funkcionirati dok građani mogu servisirati svoje obaveze iz štednje, a sada su u toj fazi. Ova je Vlada stvorila jednu antipoduzetničku klimu i sve karte stavila na javna i državna poduzeća, a koja su najslabija karika u lancu", zaključuje ekonomist.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
