Ponovno je pao rekord kada je riječ o temperaturama u jesenskim mjesecima. Ovogodišnja jesen rekordno je topla, a pratila ju je neujednačena ukupna količina oborina - od blizu rekordnog manjka do viška oborine - i to na mjesečnom, ali i na sezonskom nivou. Prvo rujan, listopad, a sada i studeni koji se, vjerojatno, onima "razmaženijima", koji su doživjeli mraz, poledicu i snijeg, činio hladnijim nego što je to doista bio. Ipak, studeni je bio razmjerno topao, bez "prave" studeni, javlja HRT.
Prema dostupnim informacijama, srednja mjesečna temperatura zraka bila je većinom između 1 i 2 Celzija viša od prosječnih vrijednosti iz posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine. No, ako se promatra ukupna mjesečna količina oborina - ona je bila uglavnom veća od višegodišnjih srednjih vrijednosti. U Osijeku je, primjerice, ovogodišnji studeni bio sedmi u nizu najvećih količina oborine. S druge strane, u Dubrovniku je bio manjak oborine u odnosu na prosjek za oko 25 posto. Baš zato, ovaj studeni zauzeo je 22. mjesto na popisu najmanje kišnih, od ukupno 63.
Sezonska temperatura zraka - posvuda iznimna. Ekstremno visoka i rekordna!
Isto tako, manjak oborina u studenome, ovogodišnja jesen, za Dubrovnik, bila je četvrta "najsuša" u povijesti mjerenja, dok je u Rijeci treća najkišovitija. No, u većini krajeva ukupne sezonske količine oborine bile su malo veće od prosječnih vrijednosti.
Kada je riječ o srednjoj sezonskoj temperaturi zraka - ona je posvuda bila iznimna. Ekstremno visoka i rekordna! No, na to nije toliko utjecao studeni, koliko su rujan i listopad.
"Nakon ovakve jeseni, te manje iznimne topline ljeta, unatoč 'prosječnijem' proljeću i veljači, ali i zbog 'toplog' i 'vrlo toplog' siječnja - srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela 2023. godine visoka je kao rijetko kada, u mnogim mjestima kopnene Hrvatske čak i rekordna, kao primjerice u Zagrebu, Osijeku i Gospiću, dok u Rijeci dijeli prvo mjesto s prošlogodišnjom za prvih 11 mjeseci, a u Dubrovniku je druga najviša, iza 2018. godine, koja je, uz 2022. viša od ovogodišnje i u Splitu", kazali su na HRT-u.
I po količini oborina, razdoblje od prvoga dana 2023. pa do kraja studenoga u većini krajeva ima pozitivno odstupanje od prosjeka. U Splitu je, tako, šesto u nizu s najviše oborine, u Rijeci treće, a u Zagrebu, u Maksimiru, čak drugo.
DHMZ-ov izračun za zimu
Najnovije izračune za iduću zimu (1. prosinca 2023. do 29. veljače 2024.) objavili su stručnjaci DHMZ-a. Između ostalog su napisali da je "vrlo velika vjerojatnost da će zima 2023./24. biti toplija od klimatološkog prosjeka", kao i da će "količina oborine biti uglavnom veća od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze".
Po mjesecima, za temperaturu, naveli su da je "veće odstupanje srednje mjesečne temperature od srednjaka izgledno u prosincu te siječnju, dok se manje pozitivno odstupanje očekuje u veljači. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili čak osjetno ispod prosječnih, ali će zimu u cjelini najvjerojatnije obilježiti iznadprosječna toplina".
Što se tiče oborina, kazali su da "u većem dijelu Hrvatske postoji signal za pozitivno odstupanje količine oborine od prosjeka u sva tri mjeseca, uz vjerojatnost nešto veću u veljači nego u prosincu i siječnju".
Detaljna prognoza za zimu 23./24.
"Što se Hrvatske tiče, prema trenutačno dostupnim prognostičkim izračunima vrlo je velika vjerojatnost relativno blage zime uz dosta oborine - većinom kiše. I prosinac i siječanj i veljača trebali bi biti topliji od prosjeka iz razdoblja 1991.-2020., odnosno zima bi u cjelini mogla biti slična kao prošlih nekoliko zima.
Sinoptički gledano, česte bi ponovno trebale biti ciklone, i to posebno one sredozemne, koje osim vlage i oborine ne donose jača zahladnjenja, nego uz južinu - relativno visoke vrijednosti temperature zraka, kao što je to bio slučaj u drugom dijelu jeseni. Posebno se to odnosi na noćne i jutarnje, odnosno najniže dnevne vrijednosti temperature, koje će vjerojatno zamjetnije odstupati od prosječnih vrijednosti za zimske mjesece.
Prosinac će početi južinom i iznadprosječnom toplinom i nastaviti se razmjerno hladnim vremenom, i dalje uz povremenu oborinu, pri čemu će uglavnom u višim područjima padati i snijeg. U drugom dijelu mjeseca vjerojatno toplije, uz prevladavajuću južinu te i dalje s relativno čestom kišom jer bi nam s jugozapada mogao pritjecati topao i vlažan zrak.
U siječnju ne bi trebalo biti neke veće razlike, no ipak u dijelu mjeseca je povećana vjerojatnost hladnijeg razdoblja sa snijegom u unutrašnjosti.
Niti veljača prema prognostičkim izračunima ne donosi dugotrajniju stabilizaciju atmosferskih prilika. Dapače, izgledniji je nastavak promjenjivog i razmjerno toplog vremena s povremenom oborinom, koja uz hladnije prodore može biti i snijeg, no u većem dijelu Hrvatske uglavnom bi padala kiša. Zanimljivo je primijetiti kako prognostički izračuni daju umjerenu vjerojatnost da veljača u prosjeku bude hladnija od siječnja, koji je na kopnu inače najhladniji mjesec u godini.
Za kraj valja napomenuti kako dugoročne prognoze imaju određenu kvalitetu - u smislu procjene odstupanja od prosjeka srednje mjesečne i pogotovo sezonske temperature zraka te ukupne mjesečne i sezonske količine oborine", pripremio je Krunoslav Mikec, dipl. ing., voditelj Službe za vremensku analizu, verifikaciju i prognostičke sustave DHMZ-a za HRT.
POGLEDAJTE VIDEO: Danas temperature debelo u plusu, ali za vikend osjetno hladnije. Očekuje se snijeg i u nizinama
