Čini li vam se ponekad da kiša nezaobilazno pada – za vikend? Uostalom, pada i ovaj vikend, i to nakon prekrasnog suhog i sunčanog radnog tjedna u kojem smo kroz prozore svojih ureda i školskih učionica gledali predivne jesenske prizore obojane u pedeset nijansi žute, narančaste i crvene.
Iako to neodoljivo vuče na neku zavjeru, zapravo postoji logično objašnjenje koje se temelji na jednom fizikalnom i jednom socijalnom principu. Iz fizike smo naučili da čestice prašine u zraku mogu ubrzati nastanak kapljica u atmosferi. Također, jasno je i da naše prometovanje i industrija zagađuju zrak u kojem živimo. Ako naš način života koji se odvija prema nekom tjednom rasporedu može izazvati određena događanja u atmosferi, nije previše ludo očekivati da i ona možda imaju neki prepoznatljivi tjedni ritam.
Bezobrazno lijepo
Uostalom, mnogi su i u lockdownu primijetili da je vrijeme bezobrazno lijepo. U prognozama smo tada čak morali upozoravati da je zrak previše suh i poticati vas na vlaženje prostorija u kojima boravite, a analiza podataka potvrdila je da je travanj 2020. u Hrvatskoj bio najsunčaniji u zabilježenoj meteo povijesti.
Događanja u atmosferi ipak nisu baš tako jednostavna. Kondenzacija vlage u zraku može se ispoljiti na nekoliko različitih načina. Kiša nije jedini ishod. Ako je čestica prašine mnogo, a svaka od njih napravi po kapljicu, nastat će mnogo sitnih kapi koje neće biti dovoljno teške da padaju na zemlju nego će se zadržavati u oblacima. Usput, te su se metode već počele primjenjivati i za ljudsko djelovanje na vrijeme. Čak i da niste čuli za to, vjerojatno možete pogoditi da se s time poigrao Putin i na taj način pokušao za paradu za Dan pobjede osigurati vedro nebo. Desetak godina prije njega tom se metodom poslužila i zemlja s najvećim brojem meteorologa na svijetu koja se tako pobrinula da otvaranje Olimpijskih igara 2008. godine ne pokvari kiša. Po sličnom principu rade i metode za sprečavanje nastanka zrna tuče. Problem s ovakvim poigravanjem s prirodom je u tome što nitko ne može ni potvrditi ni opovrgnuti da se to ne bi dogodilo i bez umjetnog utjecaja na vrijeme.
Dobar je primjer upravo Putinov pokušaj koje je samo djelomično uspio. Kiše nije bilo, ali se upravo od umjetno proizvedenih sitnih kapljica stvorio prostrani niski oblak i zakrio nebo na kojem su se trebale odviti spektakularne akrobacije vojnih aviona.
Manje dima - manje kiše?
Zbog tih i takvih komplikacija, i naš tjedni ritam zagađenja atmosfere imat će drugačiji utjecaj na stvaranje oblaka i kiše u različitim dijelovima Zemlje, a proučavanjem tih obrazaca stručnjaci se bave već stotinjak godina. Već u dvadesetim i tridesetim godinama prošlog stoljeća napisani su članci u kojima britanski autori povezuju manjak kiše nedjeljom od čak 13 % u odnosu na ostale dane u tjednu s manjkom dima iz vikendom zatvorenih tvornica. S ratom je sve zamrlo, a tema je doživjela comeback u šezdesetima i to opet u mjestu koje ima najbolji kišni brending na svijetu, Londonu.
Brojni su autori u desetak članaka diskutirali o tome je li najkišniji utorak, četvrtak ili subota. Ili nijedan. Dani u tjednu su se pokazali kišnijima u istraživanjima za pet francuskih gradova i za Melbourne, a subota je ispala najkišnija u 12 njemačkih mjesta. Nijedno od svih tih istraživanja nije ponudilo ozbiljnu teoriju niti su rezultati imali statističku težinu. Finski kolege zaključili su krajem stoljeća da je nužno promatranje većih područja i kroz duge nizove godina i odlučili se za 42-godišnja mjerenja u 200 američkih gradova. I opet ništa! Slično i u radovima koji su objavljeni u prvom desetljeću novog stoljeća. U Švicarskoj je, doduše, pronađen signal da neki dani u tjednu imaju 10 do 20 % više kiše od drugih, a u Kini je potvrđen tjedni ciklus zagađenja česticama PM10 i s njim vezani kišni obrasci u urbanim područjima.
Kada je zagađenje najveće?
Nedavno su se ove teme uhvatili i naši zapadni susjedi i dobili slične rezultate. I slovenske urbane sredine, prije svega Ljubljana i Celje, ma koliko desetaka tisuća puta manja od kineskih, pokazala su ovisnost o tjednom hodu zagađenja zraka, ali također bez ikakve statističke težine.
U ovu sam se pustolovinu upustila i ja, ali na prilično pojednostavljen način. Dostupni podaci Hrvatske agencije za okoliš i prirodu prikupljeni na stanici za praćenje kvalitete zraka u koja se nalazi nedaleko od dvorane Lisinski u Zagrebu, imaju lijep tjedni hod. Zagađenje je najmanje u ponedjeljak i utorak, zatim raste i postiže vrhunac u četvrtak i petak, a za vikend opet polako pada.
(Izvor:
HAOP)
Pokazalo se da pojava kiše u Zagrebu u posljednjem desetljeću
nema baš nikakve veze s tim. Najviše je bio kišnih ponedjeljaka,
a slijede srijede i petci. Ako gledamo količinu kišnice, maksimum
imamo u nedjelju i ponedjeljak, a najmanje je napadalo četvrtkom.
Još jedan utorak...
Preslagivala sam podatke s meteorološke postaje u zagrebačkom Maksimiru po danima i tjednima za 30 posljednjih godina i tako obuhvatila više od tisuću petsto ponedjeljaka, utoraka i ostalih dana u tjednu. Kiša je padala ugrubo u trećini ukupnog broja dana, a dani s kišom rasporedili su se tako da je kao pobjednik iskočio - utorak. Slijedi ga subota, petak i nedjelja dijele treće kišno mjesto. Nagomilali su se dakle nakon utorka dani koje na ovim prostorima volimo zvati zajedničkim imenom - vikend. Međutim, razlike među njima su zanemarive, kreću se unutar 3 posto. Jedini za koji bismo mogli reći da se ističu su četvrtci u kojima je kiša skoro deset posto rjeđa nego utorcima.
(Izvor: DHMZ)
Smanjuje se količina kiše
Po količini ipak odskače ponedjeljak. Unazad 30 godina, u Zagrebu je u kućice koje pripadaju ponedjeljcima zapisano više od 4100 litara kiše po četvornom metru, srijedama čak 900 litara manje.
Inače, istraživanje koje su kolege iz DHMZ-a radili za analizu klimatskih promjena na 140 godina zagrebačkih podataka pokazuje da se godišnja količina kiše smanjila za 20ak milimetara, ali zato naoblaka raste. Klimatske promjene rade nam isto ono što se dogodilo Putinu!
Najbolji dan za roštilj i proslave?
Mokri su utorci i u Splitu, što se vidi u podacima unazad čak 50 godina. Slijedi ponedjeljak, pa petak, nedjelja, subota, srijeda, a 10 posto rjeđe nego utorkom Split je kišu imao četvrtkom. I podaci o količini kiše u Splitu se poklapaju s frekvencijom padanja, najviše je napadalo utorcima, a najmanje četvrtcima. Na manjem uzorku nađe se svašta. Da su subote najkišniji dani u tjednu zaključili bismo gledajući izdvojeno 70-e ili 90-e godine prošlog stoljeća, no i tu je ta razlika samo 10%.
(Izvor: DHMZ)
Kao i u gore navedenim istraživanjima, dobiveni rezultati nisu potvrdili početnu pretpostavku, ali su mi dali dosta dobro oružje. Možda vam ne mogu uvijek pomoći u odluci koji tjedan da odaberete za godišnji odmor, ali kad me sljedeći put budete pitali koji je najbolji dan za svadbu, rođendan ili roštilj, ispalit ću kao iz topa – četvrtak!
Teorija o baksuznoj suboti na našim prostorima očito ne drži vodu. Kiša pada kad joj dođe i to nema baš nikakve veze s vašim planovima za vikend.
