DEKAN BEZ DLAKE NA JEZIKU / 'Čini se da ljudi zaboravljaju što znači riječ ministar: To nije minizvijezda nego sluga naroda'

''Pa kakva je to zemlja u kojoj je hrabrost kad netko pred ministrima kaže istinu?'', pita se Gordan Gledec, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) koji je sredinom siječnja očitao bukvicu ministrima u Vladi premijera Andreja Plenkovića, što se nimalo nije svidjelo ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću. 

• Dekan FER-a održao bukvicu Plenkovićevim ministrima: 'Netko je to morao reći'; Ćoriću se nije svidjelo

''Puno ljudi me zvalo, a dobio sam i niz zahtjeva za prijateljstvom na Facebooku i LinkedInu. Što se tiče medija, moram priznati da mi nije bilo ugodno kad su svi zvali i tražili intervju. Čini se da ljudi u Hrvatskoj zaboravljaju što znači riječ ministar: to nije minizvijezda nego sluga naroda'', rekao je Gledec u razgovoru za Jutarnji list.

Opisao je i kako je uopće došlo do toga održi govor: ''Iz Ministarstva zaštite okoliša su tražili da u dvorani na FER-u održe svečano potpisivanje ugovora. Znamo kako to ide: ljudi dođu, potpišu ugovore, slikaju se i idu dalje. Onda su me pitali da kao domaćin održim govor. Rekao sam: ‘'Ma nemojte, nema potrebe da ja govorim’'. Odgovorili su: ‘'Pa bilo bi zgodno da govorite’'. Na to sam rekao: ‘'Pazite, nemojte mi davati riječ'’. No, inzistirali su: '‘Samo vi recite što želite, nije nikakav problem’'. Čak sam i na ulazu u dvoranu upozorio jednog od ministara da neću govoriti lijepe stvari, a njegovi ljudi su mi rekli da "nema problema''.

''Naravno da sam se konzultirao s ljudima koji su potpisali projekte i koji su mi već prije rekli što ne valja s tim i drugim pozivima pri čemu ovaj čak i nije imao tako strašnu administrativnu pozadinu kao mnogi drugi'', kazao je Gledec.

''No onda je isplivala sva ona ogorčenost koju naši istraživači imaju oko prijave i provedbe projekata te načina na koji su tretirani na svim domaćim pozivima jer je to štetno za cijelu Hrvatsku zbog slabe apsorpcije sredstava EU te se zbog toga uvelike koči napredak istraživanja i inovacija cijele Hrvatske, a posebno onih institucija koje su istraživački aktivne. Iako je novac iz EU, provedbu rade domaća tijela. Pritom je zanimljivo da nije problem kad se provedba radi kroz tijela EU. Iako je i EU birokratizirana zajednica, 'ona je kamilica' u odnosu na nas. Ispada da svako tijelo kod nas ima drukčija pravila. Nakon moje 'bukvice' zvali su ljudi iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i rekli da im javimo što sve nije valjalo dosad kako bi to popravili'', ispričao je novi-stari dekan FER-a.

Foto: RTL / PIXSELL

Gordan Gledec, Tomislav Ćorić ( RTL / PIXSELL)

S obzirom na to da je čekao da prođe njegov reizbor, Gledec nakon famoznoga govora nije istupao u medijima jer je čekao da prođe njegov reizbor. Na sjednici Fakultetskoga vijeća FER-a, održanoj prije nekoliko dana, za Gledeca je glasalo 199 članova od 219 članova Vijeća, a Gledec kaže: ''Sad mi je lakše govoriti za medije jer nitko ne može prigovoriti da se to sve radi kako bih ponovno osvojio novi mandat''.

Geldec se može pohvaliti znanstvenom uspješnošću FER-a: ''Trenutačno se na FER-u provodi 171 projekt, 75 posto je domaćih, a 25 posto međunarodnih. Kada gledamo Obzor 2020., glavni istraživački program EU, onda na FER i Institut ‘Ruđer Bošković’ otpada 30 posto cjelokupnoga visokoškolskog i istraživačkog udjela po novcu i 20 posto po broju projekata, s time da se na FER-u, osim istraživanja, radi i nastava. Trenutačno naši aktivni projekti unutar Obzora 2020. vrijede gotovo osam milijuna eura. Zahvaljujući tome, od gotovo 600 zaposlenih na FER-u, njih 250 zapošljavamo na teret sredstava iz projekata. Mjesečno iz europskih projekata uplatimo i do milijun kuna u državni proračun''.

Što se, pak, tiče prioriteta u idućem dekanskom mandatu koji počinje najesen, ima ih, kaže, tri: ''Prioritet su diplomski studiji po novom studijskom programu. Zatim želimo krenuti u internacionalizaciju te na jesen ove godine planiramo pokrenuti studij na engleskom jeziku. Najvjerojatnije ćemo se orijentirati na azijska tržišta kao što su: Indija, Pakistan i Kina, ali i na Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Nadalje, želimo pojačati Centar za potporu istraživanju tako da imamo jedinstvenu ekipu za potporu prijavama i provedbi projekata. Taj bi Centar možda u nekom trenutku nudio usluge i drugim fakultetima''.