Cijene nekretnina u Hrvatskoj rastu već gotovo pet godina, no problem je što sve više nekretnina postaje cjenovno nedostupno građanima.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u drugom tromjesečju ove godine bile su za 6,5 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije.
Zbog pandemije koronavirusa poskupjeli su građevinski materijali za tridesetak posto. Isto tako dogodila se i inflacija. Tu su i rekordno niske kamate na kredite, a postojeći i specifični faktori koji na našem tržištu uvećavaju cijene kuća i stanova. Međutim, prognoze stručnjaka na početku pandemije bile su suprotne, govorilo se da će cijene padati.
"Najveći su razlog reakcije države koje su intervenirale novcem, poticajima za one koje nisu radili. Imamo i faktor jako niskih kamatnih stopa, koje u ovom trenutku kreću prema negativi, što isto tako utječe na to zašto se nekretnine kupuju. Ljudi svoja sredstva koja su na računima bez prihoda, prebacuju u nekretnine da bi ostvarivali određeni prihod, a i da bi sačuvali vrijednost novca, s obzirom na inflaciju. Kad pričamo o Zagrebu, tu je dodatni faktor bio potres, koji je dobar dio starih nekretnina uklonio s tržišta. Imate manju ponudu i potresom definiranu potražnju, što se istog trenutka reflektiralo na cijene", rekao je za Net.hrBoro Vujović direktor agencije Opereta.
Subvencionirani krediti putem Agencije za promet nekretninama (APN) uvelike utječu na cijene nekretnina, kaže Vujović, jer se subvencije raspisuju jednom godišnje jer započne grabež nad stanovima, koji ponuda ne može pratiti i cijene porastu. Dok nakon toga cijene, mahom starijih, nekretnina ostaju iste.
Divljanje cijena nije samo hrvatski problem
Da su državne subvencije dobra mjera smatra Filip Kokić, direktor agencije Moj dom nekretnine. "Subvencije su dobre i imaju pozitivan utjecaj na opće građanstvo, ali se trebaju mijenjati tako da traju cijelu godinu. Subvencije se mogu koristiti jednom ili dvaput godišnje i u tom trenutku rade pomutnju na tržištu, koju prodavatelji nastoje iskoristiti pa podižu cijene ili ih ne žele spustiti, jer znaju da kupci kroz subvenciju dobivaju neki iznos", kazao je Kokić.
Tu je i opsesija Hrvata da štede u nekretninama. "Ove niske kamate na štednju utječu da ljudi ulažu u nekretnine. Po našim pokazateljima trenutno na tržištu postoji i ponuda i potražnja. Također bih napomenuo da smo svjedoci situacije gdje ljudi stavljaju visoke cijene po principu 'ako prođe, prođe', što nikako nije dobro za tržište", smatra Kokić.
Govoreći o ponudi, dnevni najam na obali i u Zagrebu te potresi, eliminirali su dio nekretnina s tržišta. Još kad se uzme u obzir da su zbog iznimno uspješne turističke sezone i stranci pohrlili za domaćim nekretninama, jasno je da je ponuda sve manja, a potražnja sve veća.
Kada govorimo o Zagrebu "treba napraviti distinkciju i reći da imamo novogradnje sa značajno višom cijenom i stanove na neatraktivnim lokacijama koji imaju nižu cijenu. Kad napravimo presjek, to je oko 2000 eura po kvadratu. Tramvajska zona je jako zanimljiva, nove nekretnine u centru također. Kad pogledate, 2020. promet je pao za 50 posto u centru grada u odnosu na 2019. Isto tako, kuće se ne prodaju tako lako", objašnjava Vujović.
"Možemo pričati da je interes veći, ali to je u Zagrebu. Dubrovnik, Opatija, Rovinj, Split su destinacije koje su daleko skuplje od Zagreba", dodaje Vujović.
No, divljanje cijena nije samo hrvatski problem. Diljem Europe, pa i u SAD-u, cijene nekretnina su drastično porasle. Neki tome nastoje stati na kraj. Tako je građanska inicijativa iz Berlina, 26. rujna održala referendum o eksproprijaciji privatnih nekretninskih kompanija. Traže da kuće i stanovi iz njihova vlasništva prijeđu u ruke berlinskih gradskih vlasti kako bi se snizile cijene najma.
"Vani je ta intervencija vezana uz cijene najma nekretnina. Kada bi u Hrvatskoj bilo razvijeno tržište najma, kao primjerice u inozemstvu, gdje tvrtke grade stambene zgrade kako bi ih dugoročno iznajmljivale i na njih gledaju kao dugoročnu investiciju, onda bi na tako uređenom tržištu država prema tim tvrtkama kratkoročno mogla intervenirati kako bi zaštitila najmoprimce", tvrdi Kokić.
"Nadam se stabilizaciji cijena. Ovakav rast je neodrživ i nije realno da će se u ovoj mjeri nastaviti u narednim godinama. Kad inflacija dođe do razine da je ne osjetimo toliko jako, utjecat će na tržište i tu će se cijene stabilizirati. No, to se neće tako brzo dogoditi", govori Kokić.
Vujović tvrdi da je to "pitanje od milijun dolara“ i dodaje da sve ovisi o inflaciji. Dakle, ako inflacija nastavi rasti, rast će i cijene nekretnina. Ako inflacija padne, to će se dogoditi i s cijenama.
Stručnjaci imaju vrlo jednostavan savjet za sve one koji u 2022. misle kupiti nekretninu: ako nađete nekretninu po iole normalnoj cijeni, kupite ju.
