Cijene goriva i dalje rastu i sve su bliže najvišim povijesnim razinama, iako je istovremeno cijena barela nafte visoka, no nije na svom vrhuncu. Tako trenutno Eurosuper 95 stoji od 10,18 kuna do 10 kuna i 38 lipa. Cijena dizela kreće se između 9,8 i 10,02 kune. Zbog toga su građani nezadovoljni, no bijes što su ga ispoljavali na društvenim mrežama, u petak se nije ogledao u masovnom prosvijedu na hrvatskim ulicama.
Evo koliko stoji benzin diljem Europe
Prema analizi Prvog plana, Hrvatska je po cijeni goriva negdje u gornjoj polovini među europskim zemljama, dakle ne samo u EU, dok smo u EU negdje u sredini. Apsolutno se najskuplje voze Islanđani, koji za super 95 plaćaju 1,83 eura (sve cijene su prosjek na početku lipnja), a za dizel 1,76 eura. Slijede Norveška, Nizozemska, Švedska, Belgija, Portugal… a kako se selimo južnije i, osobito, istočnije, tako se cijene smanjuju.
Hrvatska je na 16. mjestu. Početkom lipnja plaćali smo u prosjeku 1,41 eura za super 95, a 1,35 eura za dizel. Zemlje istoka Europe, međutim, litru goriva plaćaju upola manje – u Rusiji je litra dizela svega 0,61 eura, a litra supera 95 0,63 eura.
Ipak, Hrvatska je skuplja od svojih zapadnih susjeda – Slovenci oba goriva plaćaju par centi manje, Austrijanci, Česi i Mađari također, a Poljaci čak 16 centi manje za dizel i 21 cent manje za super 95. Čak je i Njemačka po cijeni benzina jeftinija od Hrvatske.
Kako se formira cijena benzina?
Veliki udio u cijenama goriva imaju obavezne minimalne trošarine što ih propisuje EU. One za super 95 iznose 0,359 eura po litri, a za dizel 0,33 eura. Odnosno 2,66 kuna i 2,44 kune. Hrvatska država ne drži se minimuma, već za bezolovni (super 95) benzin uzima 3,151 kunu po litri dok za dizel uzima nešto manje - 2,45 po litri. Ali su tu još posebna davanja za: Hrvatske autoceste 20 lipa po litri, za Hrvatske ceste 80 lipa, te za Hrvatske željeznice (?) 20 lipa.
U konačnu cijenu što ju plaćaju vozači treba još dodati i marže trgovaca. Nekoć je taj iznos bio maksimalno 60 lipa, no sada nemaju limit. Kad na sve to dodate PDV koji je u Hrvatskoj viši nego u gotovo svim zemljama EU (osim Mađarske koja ima 27 posto, te Danskoj i Švedskoj, koje imaju jednak kao mi), dobivate današnje cijene.
Poruka ministra Marića je prilično jasna
Može li građanski otpor, koji se u petak manifestirao ne baš uspješnim masovnim prosvjedom privoliti državu da se odrekne značajnog dijela svog prihoda što ih dobiva kroz cijenu benzina.
“Što se tiče trošarinskog djela, Vlada uvijek ima određeni prostor da intervenira. Pratimo razvoj događaja na međunarodnim tržištima, bili smo svjedoci nešto jačeg porasta cijena nafte, pa blagog snižavanja, no to su sve razine koje su u skladu s našim originalnim projekcijama temeljem kojih smo radili proračun za ovu godinu”, poruka je ministra financija Zdravka Marića iz koje se zaključuje da bi pritisak vozača mogao uroditi s par lipa pojeftinjenja, no do cijene niže ispod devet kuna gotovo nikako.
