Cijena nafte dosegla je najveću razinu u zadnje četiri godine, što se najbolje vidi na cijeni dizela. Gorivo koje pokreće većinu automobila, kamiona i brodova, prešlo je cijenu od 11 kuna po litri. A tu ćete cijenu platiti ne samo na benzinskoj crpki, nego i u svakom proizvodu što ga je netko dovezao do vašeg dućana.
Kako nevolja nikad ne stiže sama, već neko vrijeme raste i cijena plina, a po svemu sudeći, rast će sve više. Ne događa se to samo Hrvatskoj, nego u cijeloj Europskoj uniji, ali u Hrvatskoj se zbog niskih plaća taj udar najviše osjeti.
Usprkos tome, hrvatska vlada za sada nema nikakav plan kako da ublaži energetski šok. Ministar energetike Tomislav Ćorić nada se da će to nekako sve samo od sebe proći. RTL Direkt i Darinka Trgo.
Mrak. To je sve što Libanonci vidjeli dvije noći. Ugasile su se u petak dvije najveće elektrane jer pokreće ih gorivo, a goriva nema. Da, na Bliskom istoku, simbolu naftnog izobilja i bogatstva, mrak.
"Većinu vremena smo van kuća kako bi nam se djeca mogla barem malo zabaviti. Situacija postaje sve gora", kaže Tarek Kanafani iz Bejruta.
"Prije bi nam isključili struju na tri sada dnevno. Pa smo jedno vrijeme struju imali samo tri sata dnevno. Sada je uopće nemamo", kaže njegov sugrađanin Mohammad Sekkariye.
Sinoć se vratila struja, ali svi su svjesni da bi mogla opet nestati. Kao što su i Hrvati sve svjesniji da će posjet benzinskim pumpama uskoro biti još skuplji luksuz.
"Zasad još funkcioniramo. Ako ne, onda ćemo se riješiti jednog auta, pa ćemo vidjeti valjda i to neće ići u nedogled", veli Saša Tarle iz Zagreba.
Ivana Čačić kaže:
"Sipat u auto moram kolika god cijena bila, treba mi ne mogu ga se riješiti."
Od ponoći su u Hrvatskoj cijene znatno porasle. Litra dizela porasla je sa 11,02 kuna na 11,40 kuna. Benzin je poskupio za 30 lipa. I ne samo to, prema istraživanju portala Global petrol prices najlakše se može dočarati koliko je hrvatska prosječna plaća manja u odnosu na ostatak EU-a kroz benzin.
Primjerice, u Deželi se s prosječnom plaćom može kupiti 190 litara dizela više nego kod nas.
Naftni stručnjak Davor Štern objašnjava:
"Nakon porasta cijene nafte, raste i cijena derivata. Kod nas su derivati opterećeni više nego u drugim zemljama raznoraznim davanjima."
A ministar Tomislav Ćorić:
Je li svijet spreman za novu plinsku krizu?
"U ovom trenutku se ne promišlja o intervencijama na tu temu."
Postoji li neka granica do koje će se ići?
"Nismo o tome razgovarali. Ovaj šok koji se dogodio na svjetskim tržištima, držimo da nije dugoročan."
Umjesto optimizma ministra Ćorića, ministar Zdravko Marić ipak malo realnije objašnjava da je moguće i da država uzima manje:
"Neću reći da ništa nije nedodirljivo. Sve je predmet i rasprava i zadiranja. Ako budemo smatrali da ćemo na taj način polučiti efekte, na to smo spremni."
A je li svijet spreman za novu plinsku krizu? Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je Europu da je odgovorna za to što će plin poskupiti čak 10 puta. Kaže, nisu na vrijeme dogovorili dugoročnu isporuku plina s Moskvom.
Kako cijena ne bi skočila u nebesa, Aleksandar Vučić je jučer nakon sastanaka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom otvoreno zamolio za bolju tarifu:
"Zamolio sam Putina, nije me sramota, da se nadam da će Srbija imati najpovoljniju cijenu plina u Europi. Ja to ne krijem. Moje je da se borim za naš narod."
Rusija, oštra zima zbog koje smo se više grijali, koronavirus i stopiranje transporta, sve su to razlozi zbog kojih je cijena plina već sad pet puta viša na svjetskim tržištima. Ali nisu to jedini krivci.
Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin:
"Cijene emisija CO2 su utjecale na to da se za proizvodnju električne energije koriste više elektrane na plin što je utjecalo na veću potražnju, pa onda na veću cijenu plina."
U Hrvatskoj, gdje država regulira cijenu, analitičari predviđaju da će ukupno poskupljenje struje i plina iduće godine koštati kućanstva ukupno 2,2 milijarde eura. Zbog svih tih poskupljenja, Europska Komisija ovaj tjedan priprema mjere za najsiromašnije, među kojima će se vjerojatno naći i privremena odgoda plaćanja računa za struju.
Kadri Simson, povjerenica Europske komisije za energetiku, objašnjava:
"Izravna plaćanja onima koji su u najvećoj opasnosti od energetskog siromaštva, smanjenje poreza na energetike, prebacivanje pristojbi na opće oporezivanje."
Sve to da se ne bi dogodilo da najsiromašniji završe u mraku.
