Vodu koju piju stanovnici općine Semeljci u Đakovštini "pomutila" je ovih dana odluka Europske komisije da se voda za ljudsku upotrebu dugoročno riješi arsena čija je sadašnja prisutnost u tom kraju 22 mikrograma po litri.
- Što je bilo prije dvije godine: S ravnateljem HZJZ-a smo razgovarali o arsenu i nevjerojatnoj priči 'Potrage'
Odluka je izazvala bojazan mještana piju li vodu zagađenu (prekomjernim) arsenom. Aktivnosti EK-a protiv arsena odnose se i na zone vodoopskrbe Osijek, Čepin i Strošinci, piše Glas Slavonije.
U slučaju Semeljaca treba naglasiti da se njegova prisutnost nije
u međuvremenu povećala, voda nije zagađena, nego su promjene
doživjeli dopušteni parametri arsena pa u Općini Semeljci
negoduju da se ovakvim odlukama stvara nepotrebna panika.
Naime, prema raznim stručnim studijama, količine arsena u vodi
nisu na toj razini da bi bile opasne za zdravlje. No uvijek
zahtjevan EU dao je preporuku da vodu gdje je arsen iznad 10
mikrograma po litri ne koriste dojenčad, djeca do šest godina,
trudnice, dojilje, oboljeli od raka i druge osjetljive
skupine.
Upravo ta preporuka provodi se ovih dana na vodoopskrbnom
području Semeljci kod čijih mještana cisterne i uređaji za vodu
izazivaju nelagodu. Također, EK je dao naputke u kojim rokovima
ta područja moraju prisutnost arsena spustiti ispod 10
mikrograma. Osim na Hrvatsku, ta odluka primjenjuje se i na druge
zemlje članice EU-a u okruženju.
Đakovački vodovod stoga na semeljačkom području provodi naputak
EK-a, a o kojemu je izvijestilo Ministarstvo zdravstva.
''Važno je da se parametri u vodi nisu mijenjali, niti je ona
lošija nego prije, samo su privremeno dopuštena njegova
odstupanja nakon čega arsen treba spustiti ispod 10 mikrograma'',
kazao je direktor Đakovačkog vodovoda Ivan Kočiš
i dodao da je Vodovod za spomenute osjetljive skupine
osigurao cisternu vode u kojoj uopće nema arsena i postavio ju u
vatrogasno dvorište u Semeljcima. Općinski načelnik Grga
Lončarević dodaje da su osigurani aparati za vodu za sve
tamošnje predškole.
Prisutnost arsena u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u
istočnoj Slavoniji i Baranji, ali i južnoj Mađarskoj, Vojvodini i
zapadnoj Rumunjskoj nije rezultat onečišćenja zbog ljudskog
djelovanja, već se radi o prirodnom podrijetlu stijena s
kojima voda dolazi u kontakt.