Prisegu je u Saboru kao zamjena za Ružu Tomašić položio Marko Milanović Litre, koji je na izborima osvojio samo 19preferencijalnih glasova. Saga o tome tko će u Sabor ući kao zamjena za europarlamentarku punila je medije, a kao logičan izbor nametao se Robert Pauletić koji je na istoj listi u X. izbornoj jedinici jedini uz Tomašić osvojio više od 10 posto preferencijalnih glasova.
Ispostavilo se međutim, da to ipak neće biti on jer nije član njezine Hrvatske konzervativne stranke. Prema Zakonu o izborima zastupnika u Sabor, u slučaju koalicija dviju ili više stranaka, kao zamjena za izabranog zastupnika koji mandat stavlja u mirovanje ulazi neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao i zastupnik.
Prednost pri tome ima onaj kandidat baš te stranke koji je osvojio više od 10 posto preferencijalnih glasova, a ako takvog na listi iz upravo te stranke nema, kao zamjena u Sabor ulazi kandidat kojeg ta stranka odabere. Hrvatska konzervativna stranka odlučila je kao zamjenu za nju u Sabor poslati svoga člana i kandidata s liste ne zamarajući se pritom činjenicom da je on od 14 kandidata s koalicijske liste Domovinskog pokreta osvojio najmanje preferencijalnih glasova.
S obzirom na Pauletićevu kontroverznu novinarsku prošlost u tjedniku ST, mnogi će reći da nije šteta da je ostao bez mandata, ali bez obzira na osobne i političke preferencije, slučaj Tomašić - Pauletić otvara načelno pitanje - čemu služe preferencijalni glasovi ako ih stranke nakon izbora mogu ignorirati?
Mogućnost da birači osim liste na listiću mogu mogu zaokružiti i ime jednog od 14 ponuđenih kandidata kojeg bi najradije željeli vidjeti u Saboru u Zakon o izborima za Sabor ugrađena je 2015. nakon što su hrvatski birači mogućnost preferencijalnog glasanja prvi put iskusili na izborima za Europski parlament 2014., podsjetio je Jutarnji list. Iza nas su tri izborna ciklusa - izbori za Sabor 2015., prijevremeni 2016. i nedavni na kojima birači na listi kojoj daju glas mogu zaokružiti ime jednog od kandidata.
“Kao jedan od autora izbornog zakona, svjestan sam da je odredba koju smo uvrstili u zakon u praksi stvorila nakaradna rješenja i treba ju promijeniti. Tri izborna ciklusa pokazuju da izborni zakon treba promijeniti tako da bude potpuno jasno - ako na listi ima kandidata koji su dobili najmanje 10 posto preferencijskih glasova, oni trebaju ulaziti u Sabor kao zamjene za izabrane kandidate koji mandat stavljaju u mirovanje jer je to jedina stvarna volja birača i jedino normalno. Preferencijski glasovi moraju imati prednost i u slučaju jednostranačkih i u slučaju koalicijskih lista”, rekao je SDP-ov Peđa Grbin.
Glavaš još 2016. protuzakonito prepustio mjesto Salapiću
Nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 2016. dogodio se još sporniji slučaj od ovog. Naime, u IV. slavonskoj jedinici lista HDSSB-a koju je predvodio Branimir Glavaš osvojila je jedan mandat. Kako je Glavaš mandat stavio u mirovanje, mjesto u Saboru prepustio je Josipu Salapiću koji je na tim izborima dobio skromnih 2,69 posto preferencijalnih glasova. Čak dva kandidata s liste HDSSB-a Vladimir Šišljagić i Dinko Burić osvojili su više od 10 posto preferencijalnih glasova, ali ih je Glavaš preskočio.
Izborni zakon u slučaju jednostranačkih lista nalaže da kao zamjena ulazi onaj kandidat s liste koji je osvojio više od 10 posto preferencijalnih glasova, a tek ako takvog kandidata nema stranka odlučuje tko će od ostalih kandidata ući kao zamjena. Glavaš je tu zakonsku odredbu ignorirao, a saborsko Mandatno imununitetno povjerenstvo je s oba oka zažmirilo na njegov postupak.
Predsjednik toga povjerenstva HDZ-ovac Žarko Tušek tada je izjavio kako se neće upuštati u preispitivanje unutstranačkih dogovora u HDSSB-u. Salapić je umjesto Glavaša bio zastupnik pet mjeseci dok u svibnju 2017. Glavaš nije odlučio aktivirati svoj mandat. Nedugo zatim, Salapić je “zbrinut” na mjesto pomoćnika ministra pravosuđa.
