Hrvatski književnik i publicist iz Vojvodine živi i radi u Subotici, a osim o posjetu srpskog predsjednika Hrvatskoj, osvrnut će se i na odluke vojvođanske vlade koja želi omogućiti onim Bunjevcima koji to žele da se nacionalno izjašnjavaju kao Bunjevci umjesto da ih se automatski smatra Hrvatima.
ŽIGMANOV: ‘Srbiji se isplati imati antihrvatski stav, ali Hrvati tamo žive u strahu’
Govoreći o bogatstvu Vojvodine, Žigman je istaknuo i kako je, nakon Slovenije, Vojvodina bila najbogatiji dio bivše Jugoslavije. "Ali sva autonomija je ukinuta još '80-ih. Vojvodina je prva platila cijenu Miloševićeve centralizacije i uspona na vlast", istaknuo je Žigman.
Najsiromašniji Hrvati na svijetu
'Mi smo građani države koja ima najmanji BND u Europi. Mi smo vjerojatno najsiromašniji Hrvati na svijetu", odgovorio je na pitanje je li u Vojvodini danas teže nego ikad. Što se tiče samih Hrvata u Vojvodini također je istaknuo okruženje. "Živimo u državi u kojoj je postalo gotovo politički korektno povezivati hrvatsko s negativnim", istaknuo je Žigman.
"Kod nas na dan zajednice 15. prosinca prije dvije godine nije došao ni portir neke ustanove. To je ipak na simboličnom planu jedna vrlo negativna gesta jer vam država šalje vrlo jasnu poruku da niste dostojni odaziva", komentirao je.
Ipak, istaknuo je i pozitivan pomak. Prije svega to što je on, kao predstavnik Hrvata u Srbiji, dio službenog izaslanstva predsjednika Vučića tijekom njegovog posjeta Hrvatskoj.
Isprika zbog izjava u Glini?
"Da sam ja na njegovom mjestu, to bih učinio", odgovorio je na pitanje treba li se se Vučić ispričati zbog izjava o velikoj Srbiji u Glini 1995. Kaže kako je to najmanje što može napraviti. Dodaje kako je Vučić sigurno napredovao i promijenio se. "To se vidi iz njegova angažmana u proteklih nekoliko godina. Od jednog euroskeptika, nekoga tko je bio sumnjičav prema onome što se događa na planu europskih integracija, on je danas postao političar, lider zemlje koju vodi u Europsku uniju. Je li to zbog sazrijevanja ili zbog nekih drugih interesa, to je pitanje za njega". komentira Žigmanov.
Komentirajući izjave pojedinih političara koji se protive dolasku Vučića u Hrvatsku, rekao je da se boji kako u njihovim promišljanjima vjerojatno nisu bili Hrvati u Vojvodini. "Iz naše pozicije, ovo se trebalo dogoditi nakon što je predsjednik Republike izabran", kaže.
Zajamčeni zastupnici u skupštini
"Mi se zalažemo da u Srbiji postoji model sudjelovanja manjina u odlučivanju, kao što to postoji u Hrvatskoj zajamčenim mjestima u predstavničkoj vlasti", istaknuo je. Dodao je kako je to i međunarodna obveza Srbije prema potpisanom sporazumu. "No ni nakon 13 godina to nije riješeno".
Na pitanje strahuje li da bi eventualno potezanje pitanja ratne odštete moglo zaoštriti odnose Hrvatske i Srbije, što će na svojoj koži ponovo najviše osjetiti Hrvati u Srbiji, odgovara kako je, realno, svjestan da je hrvatska zajednica u Srbiji tek jedan od problema odnosa dvaju država.
"Mi smo u izaslanstvu da kažemo da postojimo, da smo spremni sudjelovati u procesima i da izložimo svoje probleme. Ali znamo da mi nismo jedini nesporazum - tu je i pitanje nestalih, ratne odštete..."
Bunjevci (ne)Hrvati
Zajednicu od 16.000 tisuća Bunjevaca koji traže mogućnost da se ne izjašnjavaju kao Hrvati vidi kao povratak starih politika koje su negirale sve hrvatsko. Ističe kako, naravno, nitko ne može nekome drugome određivati kako će se izjašnjavati, ali problem vidi u odnosu države, koja prema njemu, na sve načine potiče Bunjevce da se odreknu hrvatstva.
"Grad Sombor je dao više sredstva udruženju nehrvatskih Bunjevaca nego sedam hrvatskih udruga koje okupljaju pet puta više ljudi", naveo je kao primjer.
