Na računima četiri obvezna mirovinska fonda u Hrvatskoj nalazi se 90 milijardi kuna što je ravno udjelu od 25 posto hrvatskog BDP-a. Time je Hrvatska, odmah iz Švicarske, lider u srednjoj Europi.
A od osnutka 2002. godine fondovi su svojim članovima zaradili oko 30 milijardi kuna, što ulaganjima u domaće i strane obveznice, što dionice i kompanije poput Končara, Hrvatskog Telekoma, Podravke, Atlantic grupe, Adrisa i drugih - kaže Damir Grbavac, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i šef Raiffeisen mirovinskog fonda u razgovoru za tportal.
Ove godine ostvareni solidni rezultati
Grbavac upozorava da mirovinski sustav sam po sebi ne može riješiti probleme poput niske zaposlenosti u Hrvatskoj koja je jedna od najnižih u Europi, zatim niskog prosječnog staža umirovljenika kao i poražavajućih demografskih trendova.
Što se ovogodišnjih prosječnih prinosa u dosadašnjih jedanaest mjeseci tiče, Grbavac kaže kako su bili 4,86 posto za fondove kategorije A (rizičniji fondovi s liberalnijom politikom ulaganja), 3,16 posto za kategoriju B (umjerena rizičnost ulaganja) i 5,7 posto za kategoriju C (konzervativni, najmanje rizični fondovi). On smatra da se u danim tržišnim uvjetima to može smatrati solidnim rezultatom.
Na pitanje bi li se moglo zaraditi više novca kada bi se obveznim mirovnskim fondovima omogućilo da više ulažu na stranim burzama, Grbavac kaže da limiti ulaganja u inozemstvo nisu ni približno iscrpljeni te da će to biti trend. Istovremeno očekuje da će strani institucionalni investitori, prije svega mirovinski fondovi, više ulagati u Hrvatsku.
Treći stup kao 'osigurač' za ugodnu mirovinu
On priznaje da su mirovinski sustavi definitivno ugroženi sadašnjim demografskim trendovima, naročito ako bi se pouzdali samo u sustav generacijske solidarnosti koji znači isplatu mirovina iz doprinosa radno aktivnih i zaposlenih.
"Mirovinski fondovi predstavljaju dio rješenja za ovaj problem, naglašavam dio, uz niz drugih potrebnih mjera. Veličina pozitivnog utjecaja mirovinskih fondova ovisi i o veličini uplata u njih, a ona opet o stopi doprinosa za obveznu mirovinsku štednju koja se nije mijenjala od starta, unatoč čvrstim projekcijama kreatora reforme po kojima se do danas trebala udvostručiti. Na individualnom nivou, ali posredno i na nivou zemlje, na adekvatnost mirovina i socijalni status umirovljenika utječe i utjecat će i veličina osobne štednje za mirovinu, a najpogodniji oblik takve štednje za većinu građana treći je mirovinski stup", kazao je Grbavac za tportal.
Na pitanje kakve su ambicije mirovinskih fondova u kompanijama poput Podravke ili Petrokemije, u kojima su partneri, Grbavac kaže kaže kako upravitelji mirovinskih fondova nisu ovlašteni da svojim ulaganjem sredstava članova bilo kome, pa ni državi, pomažu izvan zadanih investicijskih kriterija.
"Kao portfeljni investitori ne sudjelujemo u direktnom upravljanju kompanijama. Kao dioničarima, mogu nam se katkad ciljevi i kriteriji za donošenje odluka razlikovati od ciljeva države kao dioničara. Pri tome je naš prioritetni cilj, za koji se principijelno i kontinuirano zalažemo, dugoročno uspješno i efikasno poslovanje kompanija", pojasnio je Grbavac.
"Zasad ne razmatramo otkup dionica Ine, ali HEP je zanimljiv"
Dodao je i da obvezni mirovinski fondovi zasad ne razmatraju mogućnosti sudjelovanja u eventualnom otkupu dionica Ine.
"HEP je potencijalno zanimljiva priča, ali treba još puno detalja u vezi s privatizacijom HEP-a biti razjašnjeno i poznato da bismo se uopće mogli posvetiti analizama koje bi bile podloga za donošenje odluka o ulaganju", kazao je.
Efikasnost mirovinskog sustava, po njegovim riječima, povećala bi se višim stupnjem povezanosti mirovinskih prava s uplaćenim doprinosima i odvajanjem mirovina stečenih na osnovi rada od drugih oblika mirovinskih primanja.
"Efikasnosti bi doprinijelo veće učešće mirovinskih prava na osnovi individualne kapitalizirane štednje, što nije moguće postići bez povećanja stope doprinosa za drugi stup. Spomenuti problem povezanosti uplata i mirovinskih prava u drugom stupu ne postoji, naprotiv, u tom dijelu sustava je ta povezanost i uvjetovanost potpuna. Drugi stup također u svojim osnovnim značajkama ima ugrađen poticaj za duži ostanak u svijetu rada jer jedna godina kasnijeg umirovljenja može značiti i do 10 posto veću mirovinu, ali samo mirovinu iz drugog stupa, ne ukupnu", objasnio je Grbavac u razgovoru za tportal.
