Proizvođači od Prevlake do Dunava za rušenje cijena optužuju otkupljivače, a otkupljivači velike trgovačke lance. A koga optužuju veliki trgovački lanci, u RTL Direktu otkrio je Dragan Munjiza, direktor jednog trgovačkog lanca.
"Krivica je manje fiskaliziranih računa. Prošli mjesec 20 posto manje iznosa fiskaliziranih računa, u nekim turističkim mjestima to je možda 50 posto. Tu su veliki trgovački lanci, trgovine i hoteli koji ne kupuju. Oni koji su plasirali u ta prodajna mjesta i u te restorane, hotele imaju velike problem. Alternativa je da potraže nova tržišta", kaže Munjiza.
"OPG-ovci su stručni proizvođači, ali jesu li dobri skladištari, distributeri i trgovci, to je drugo pitanje. Tu im trgovački lanci i distributeri, ali i država treba pomoći", dodaje.
Dobra kvaliteta po najnižoj cijeni
Proizvođači za sve krive uvozničke lobije, koji jeftino uvoze stranu robu kojoj domaća po cijeni ne može konkurirati. "On je kao direktor ili vlasnik OPG-a dužan prodati po najvećoj mogućoj cijeni i isporučiti najveću moguću kvalitetu. Ja kao direktor ih mogu pozvati da mi daju dobru kvalitetu po najnižoj mogućoj cijeni, a onda ako je cijena između strane i domaće robe, ja ću uvijek kupiti domaću", kaže.
Munjiza kaže da se najviše osjeća pad cijene krumpira jer je bio izvanredan prinos, te još nekoliko proizvoda od voća i povrća, ali i meso. "Meso pada jer je jedno vrijeme jako raslo, ali pojavljuje se i meso iz uvoza koje se ne može plasirati u drugim zemljama jer je i tamo pad potrošnje."
Neki ne žele prodavati ispod cijene
Dosta proizvođača, primjerice vinara ne žele prodavati robu ispod cijene, ali nije to tako samo u poljoprivredi, i u turizmu cijene baš ne padaju koliko bismo očekivali.
"Postoje dvije politike. Jedni kažu da ne žele rušiti cijene jer jednom kad se ljudi naviknu da je moja cijena duplo jeftinija, uvijek će me tražiti tu cijenu. Radije ću tu robu baciti. Drugi kažu bitan mi je tok novca i želim dobiti najviše što u ovom trenutku mogu samo da se robe riješim. To su dvije ekonomske politike, svaki gospodarstvenik treba odlučiti što će i kako će. Ja sam uvijek da se cijena spusti i da se roba plasira", kaže Munjiza.
Težak drugi dio godine
Osvrnuo se i na nadolazeću jesen, za koju mnogi kažu da će biti vrlo teška. "Jedna stvar je ona što svi makroekonomisti predviđaju, a to je pad BDP-a od 10 do 11 posto ove godine. On će se kumulativno obrušiti na drugi dio godine, taj će pad u drugom dijelu godine biti veći. To smo jedanput ili dvaput preživjeli. Onda ide oporavak, znači -10 posto + sedam posto, što je tri posto pada, a to se može preživjeti.
Ali u drugom dijelu godine oni koji nemaju zalihe novca ili izvor sredstava, će imati problem. Čuli smo da bi Hrvatska trebala iz europskog fonda dobiti 10 milijardi eura. Ako bismo dobili dio tog novca, Hrvatska će preživjeti dvije godine. Onda dolazi situacija hoće li se kriza u dvije godine riješiti nekim cjepivom ili nečim drugim", kaže Munjiza.
Naglašava da će jesen biti jako teška. "Ako do sada BDP nije previše pao, a cijela godina mora donijeti kako se predviđa 10 ili 11 posto, to znači da će u drugom dijelu godine i više od toga pasti BDP. Oni koji tada moraju platiti kredit ili koji nisu plasirali robu imat će problem. Sad je pitanje kako će njihovi dobavljači, lokalne zajednice pomoći da to prebrode. Trebamo biti solidarni. A onda dolazi oporavak. Situacija je teška, ali nije nerješiva", kaže Munjiza te na kraju umiruje građane poručujući kako ne trebaju strahovati od nestašice brašna niti WC papira.
