U vrijeme kada je Hrvatska 2013. godine ulazila u Europsku uniju, Europska komisija (EK) donijela je direktivu prema kojoj se na EU tržištu više ne dopušta prodaja energetski neučinkovitih turbo-plinskih bojlera i zamjenskih dijelova za njih. To znači da bi kućanstva trebala zamijeniti turbo-plinske bojlere kondenzacijskim bojlerima.
Budući da Hrvatska u to vrijeme nije mogla pregovarati o odgodi primjene te direktive, Ministarstvo gospodarstva učinilo je to sada sada šaljući EK-u svoje komentare na direktivu.
Postupna, a ne trenutna zamjena svih turbo-bojlera
Na upit Novog lista, iz Ministarstva gospodarstva odgovaraju da je od EK zatražena odgoda primjene spomenute direktive "dok ne bude pronađen model financijski prihvatljivog prelaska na kondenzacijsku tehnologiju". Komisija razmatra taj zahtjev, no ne zna se hoće li ga odobriti. Također se ne zna je li Hrvatska spremna svojim građanima, kao što su to učinile neke druge države, subvencionirati prelazak na energetski učinkovitije, kondenzacijske plinske bojlere, piše Novi list.
EU direktivom se, inače, ne traži trenutna zamjena svih turbo-plinskih bojlera u pogonu i prestanak njihovog korištenja, već se indirektno nameće postupna zamjena dotrajalih uređaja kondenzacijskim bojlerima.
Trošak od skoro 14.000 kuna po kućanstvu
U Hrvatskoj je u pogonu oko 75 tisuća turbo-plinskih bojlera, a najviše u Zagrebu i Osijeku. Kondenzacijske uređaje u novogradnje se obvezno počelo ugrađivati tek od 2015. godine. Drugim riječima, 75.000 građana kad-tad će morati stare bojlere zamijeniti novima i ujedno skupljim nekoliko tisuća kuna.
Ujedno se s ostalim stanarima u zgradi moraju dogovoriti da učine isto te da prilagode dimnjak novim bojlerima jer su dimovodne cijevi u zgradama starijima od 2015. godine prilagođene turbo-plinskim bojlerima. Novi list piše da na primjeru zgrade s četiri stana, to za svaki stan znači trošak od oko deset tisuća kuna samo za bojler, dok prilagodba dimnjaka visine 12 metara dodatno košta oko 3300 kuna po stanu. Budući da je radni vijek turbo-bojlera oko 15-20 godina, sve je više zgrada u kojima svi stanari moraju mijenjati bojlere.
Od tri scenarija najizgledniji onaj u "komšiluku"
S tim u vezi, plinoinstalateri kažu da postoje tri scenarija. Prvi je onaj koji očekuje EU – zamjena starog bojlera novim, kondenzacijskim i prilagođavanje dimovodne cijevi. Drugi je da dio vlasnika donese odluku da će se grijati na struju, što je dugoročno skuplje i opasnije jer električna mreža u stanovima nije prilagođena tolikoj potrošnji. Treći scenarij, kojem dio građana već pribjegava, jest nabava novog ili rabljenog turbo-bojlera u BiH ili Srbiji.
Dok još nije poznato hoće li država biti spremna subvencionirati građanima zamjenu bojlera i instalacija, Novi list piše kako je Njemačka prije nekoliko godina građanima refundirala troškove zamjene te time istodobno poticala proizvodnju triju domaćih proizvođača kondenzacijskih bojlera.
