Bolje radne uvjete do kraja godine trebali bi dobiti radnici digitalnih platformi, većinom dostavljači i vozači. Naime, takav način rada koji je postao hit u pandemiji trebao bi se urediti izmjenama Zakona o radu. Prema posljednjem istraživanju, na biciklima ili u automobilima s torbom za dostavu radilo je više od 400 000 hrvatskih građana.
Po suncu, kiši i snijegu, 25-godišnji Nikola na svom biciklu dostavlja hranu.
''Već dva mjeseca sad, otkad je bila ova karantena i onda sam rekao pošto su zatvoreni kafići, a imam drugi posao kao konobar, pa sam rekao zašto ne Wolt voziti kad mogu honorarno. Malo kad je hladnije i kiša pada bolje se obučeš i to je to. Nisam nikakvih neugodnih iskustva imao u prometu niti s ljudima koji naručuju. Sve ok prolazi za sad'', izjavio je Nikola Merdita, dostavljač.
Najčešća ruta mu je centar grada, a uz konobarenje, kao dostavljač radi 20 sati na tjedan.
''Da se zaraditi, po danu, 200, 300, 400 kuna čak, ako ne i više, ako se radi baš cijeli dan i ako ima dosta narudžbi'', rekao je Merdita.
Prema istraživanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz 2019., u Hrvatskoj je rad putem digitalnih platformi isprobalo gotovo 11 posto populacije, odnosno više od 440 000 građana. Za njih 40 tisuća, to je bio glavni izvor prihoda, no nije definiran ugovorom o radu.
''Problem je u tome što ti ljudi nemaju zaštite. Oni nemaju zaštite od nesreća, niti imaju dostojnu plaću, uvjete rada niti radno vrijeme. Puno toga je njima plaćeno bilo da je riječ samo o dostavi, pa onda koliko su dostavili hrane ili ako je riječ o taxi vožnji, samo ono razdoblje koliko je vožnje zapravo bilo'', kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
I zato će predstojeće izmjene Zakona o radu obuhvatiti i platformske radnike.
''Ono što je smisao, da tu budemo jedna od predvodnica zemalja koje su to na zakonodavan način riješile. Mi ne možemo se konfrontirati sa svjetskim trendovima, s onime što se događa u ekonomiji i generalno u društvu, ali možemo ta radna mjesta učiniti sigurnijim, stabilnijim i boljim'', izjavio je Josip Aladrović, ministar rada.
Isto traži i Europska unija te ističe, ako socijalni partneri zemalja članica sami ne dogovore uvjete rada, Komisija će do kraja godine Izići s vlastitim prijedlogom zakonskog rješenja.
