Skupi afrodizijak, koju zovu i istarsko crno zlato, prerađuje se u jednoj od samo dvije hrvatske tvornice tartufa. Rast prihoda i radnika, obiteljska tvrtka u Buzetu duguje i poticajima iz gradske blagajne.
"Godišnji rast nam je oko 40 posto u posljednjih pet godina, oko 50 posto naše proizvodnje i prihoda odnosi se na izvoz", kaže Marko Puh, direktor prodaje tartufarske tvrtke u Buzetu.
Lani su imali 13 zaposlenih, od početka ove godine zaposlili su troje novih, do kraja godine otvaraju još dva nova radna mjesta.
Većina Hrvata je za tartufe samo čula, o okusu samo nagađaju, što ne čudi s obzirom na cijenu.
Kilogram crnog tartufa košta oko 100 do 150 eura, kilogram bijelog i do 3000 eura. Za tartufare, uloviti najvećeg nije pitanje novca, nego pitanje prestiža. Vlasnik ove prerade lani je u Hong Kongu jedan bijeli tartuf od 920 grama na licitaciji prodao za 113 tisuća kuna.
Za boom malih obiteljskih tvrtki zaslužan je Grad Buzet. Godišnje iz gradske blagajne izdvajaju milijun kuna poticaja za poduzetništvo i aktivno zapošljavanje. Tako je u posljednje tri godine u gradu sa šest tisuća stanovnika otvoreno 60 novih tvrtki, a nezaposlenost je dvostruko smanjena. Na sto ljudi, dva su bez posla. Ostvare li se planov, i oni će uskoro dobiti posao, a tražit će i dodatnu ispomoć.
"Imamo tu sreću da nam se zbog blizine Slovenije i Italije, otvaraju ne samo nova tržišta, nego i investitori biraju središnju Istru, Buzet, za otvaranje svojih novih pogona. I u posljednjih šest mjeseci, pet, šest talijanskih investitora namjeravaju ovdje otvoriti stotinjak radnih mjesta i ukoliko se to stvarno ostvari, bit ćemo u velikim problemima s radnom snagom", kaže gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić.
Gradske poticaje svake godine za modernizaciju proizvodnje koristi i destilerija. Rade čuda za nepce. 20 vrsta rakija i sedam vrsta marmelada, sve od samoniklog bilja i divljeg voća.
"Mi svake godine zapošljavamo nove radnike. Trenutno imamo 20 zaposlenika, a recimo prije četiri do pet godina smo imali četvro zaposlenika. Ne stignemo proizvoditi koliko se traži, mogli bi prodat i duplo više da možemo to proizvesti", kaže Mišel Sirotić, vlasnik destilerije u Buzetu.
Turisti koji dolaze u unutrašnjost Istre u pravilu su dubljeg džepa. Često odsjedaju u obiteljskom butik hotelu s četiri zvjezdice uređenom u starom dijelu grada. Nudi više od mnogih na moru, sobe su luksuzne, wellness i bazen dostupni su 24 sata dnevno, a gostima je osigurana i besplatna degustacija kod vinara, maslinara i tartufara.
Ovdje uživaju i gosti i domaći. Ljudi puno rade, ali i imaju. Ne čudi stoga, da Buzet nosi titulu jednog od najugodnijih hrvatskih gradova za život.
