Istovremeno, krajem ožujka posao je u toj županiji, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tražila 15.091 osoba, piše Novi list.
Brojku od 3.000 potrebnih radnika iznio je predsjednik HGK - Županijske komore Rijeka Vidoje Vujić na otvorenju tradicionalnog Sajma poslova u Rijeci. Taj je broj radnika potreban u građevinskoj, metalskoj, drvnoj, IT industrije te ugostiteljstvu i turizmu.
Gdje naći radnu snagu?
"Svaki poslodavac koji ozbiljno radi i ima posla, danas u Hrvatskoj ima problem sa pronalaskom radne snage", kaže direktor Drvne industrije Klana Miladin Marković. Ova je tvornica, prije otprilike godinu dana raspisala natječaj za stipendiranje jednog razreda stolara i jednog razreda tapetara, od po 25 učenika.
"Uz stipendiju, nudili smo pokrivanje troškova studentskog doma, plaćenog prijevoza, školske prakse, osiguranog i plaćenog posla za vrijeme školskih ferija, kao i radni odnos nakon završetka školovanja. Rezultat cijele te naše akcije bio je da nam se javilo pet učenika s kojima smo potpisali ugovore, a u razred se upisalo ukupno njih osam. Nijedan tapetar", priča Marković.
Ova tvornica radi stolice, a od početka ove godine otvorili su i pogon za proizvodnju stolova, koja cjelokupni svoj program izvozi, stalno treba radnike.
Prekvalifikacije
Marković kaže kako su pokušali i preko lokalnog Zavoda za zapošljavanje, nudeći prekvalifikaciju, ali bez nekog značajnijeg uspjeha, unatoč tome što ova tvornica može ponuditi solidna i stalna primanje te sigurno radno mjesto, kaže direktor firme.
"Problem je velik, dubok i zahtijeva sveobuhvatno, sustavno rješenje, zapravo promjenu kompletne društvene paradigme. Između ostalog, i drugačiji pristup obrazovanju mladih ljudi jer se dogodilo da su industrijska i tehnička zanimanja zapostavljena", rekao je Marković za Novi list.
Svi žele u Njemačku
U GP Krku, kaže direktor Josip Purić u ovom trenutko trebaju i do 200 dodatnih građevinaca.
Nitko se danas više u Hrvatskoj ne školuje za to teško zanimanje. Nudili smo stipendije, osiguran posao, ali problem ne uspijevamo riješiti. Otvorili smo i tvrtku u Bosni i Hercegovini, u Bihaću, preko koje pokušavamo doći do potrebnih kadrova.
Međutim, i tu imamo problem jer je dobrim dijelom radnu snagu s tog tržišta, kao i našeg i rumunjskog, »pojela« Njemačka", kaže Purić.
Razlozi paradoksa
Voditelj tvrtke MC Energy i član Strukovne skupine za metaloprerađivačku industriju u riječkoj Komori Marko Sobotinčić za Novi list kaže kako je više razloga za paradoks koji se događa - u Hrvatskoj imamo velik broj nezaposlenih i poslodavce koji ne mogu naći potrebne radnike.
"Broj nezaposlenih koji se dobiva od HZZ-a sigurno se ne slaže sa stvarnim stanjem jer dobar dio tih nezaposlenih ili je zaposlen na crno ili radi vani, isto tako bez papira, a preko Zavoda za zapošljavanje odnosno prijavom na mirovinsko ima osiguranu zdravstvenu njegu.
Premala cijena rada
Ima i onih koji preko Zavoda traže posao, ali – kako se veli – pritom mole boga da ga ne nađu", kaže Sobotinčić.
Dodaje kako smatra da je najveći problem ovog slučaja, cijena radna, odnosno nedovoljno plaćeni zanatski poslovi te dodaje kako bi trebalo povećati cijenu rada za neke poslove i to tako da bi država smanjila davanja na plaće i poreznom politikom olakšala poslovanje.
"Naši radnici u inozemstvu na jako su dobrom glasu, pa mislim da je došlo vrijeme da ih i mi sami konačno počnemo cijeniti, pa rezultati sigurno neće izostati", kazao je Sobotinčić za Novi list.
