Cilj prijedloga zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu je povrat dostojanstva žrtvama, podizanje kvalitete njihova života, ali i podizanje društvene svijesti te promoviranje istine, jednoglasni su bili u ocjeni saborski zastupnici u srijedu popodne, a Dinko Burić (HDSSB) u raspravi se založio za uvođenje smrtne kazne za silovatelje.
"Hrvatski sabor trebao bi itekako dobro razmisliti o izmjenama kazni za počinitelje takvih, teško uopće zamislivih, a kamoli opravdanih zločina. Za počinitelje silovanja trebalo bi vratiti smrtnu kaznu. Iskreno kažem i svoje osobno mišljenje, ne želeći vrijeđati nikoga - treba uvesti šerijatski zakon za njih. Za svakog onog koji je počinitelj silovanja nema milosti i ne bi smjelo biti milosti", poručio je Burić.
Franko Vidović (SDP) apelirao je na solidarnost i empatiju prema žrtvama koje su, kaže, u puno slučajeva bile ne samo žene, već i muškarci.
"Muškarci od kojih se većina boji o tome javno govoriti, boji se na to i pomisliti. To leži zakopano negdje duboko u njima. Osim samog homoseksualnog silovanja postojali su i svi drugi zamislivi i nezamislivi oblici seksualnog nasilja nad muškarcima", upozorio je Vidović.
HNS-ov Ivica Mandić nije se složio s Vidovićevom tvrdnjom kako zakon dolazi kasno.
"Nekada i pravda koja dođe kasno bude nepravda, ali ja sam uvjeren da će ovaj zakon jednu nepravdu ispraviti te da će te žene i muškarci, koji su pretrpjeli najgore oblike seksualnog nasilja, biti zadovoljnije jer će taj zakon utvrditi da su oni žrtve", rekao je Mandić.
Pojašnjavajući zbog čega misli kako zakon dolazi prekasno, Vidović je rekao kako 'hrvatsko društvo '95. '97. ili '98. valjda nije imalo dovoljno snage suočiti s tako nečim'.
Nadica Jelaš (SDP) mišljenja je kako je trebalo proći puno godina kako bi se žrtve, ali i društvo, ohrabrili da priznaju što se dogodilo.
"Zakon će omogućiti ustrojavanje evidencija žrtvi seksualnog nasilja i prema tome zadovoljit će se i onaj segment gdje žrtve traže zapravo kazne za počinitelje. Ako imamo evidenciju žrtava seksualnog nasilja, možda ćemo na taj način brže doći do počinitelja", kazala je Tatjana Šimac Bonačić (SDP).
Josip Đakić (HDZ) ocijenio je kako 'nema previše volje u institucijama državne vlasti da bi se stvarno počinitelje privelo k licu pravde, primjereno procesuiralo i kaznilo'.
Saborski zastupnici u popodnevnom dijelu zasjedanja kratko su raspravili i konačni tekst izmjena Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora, koji bi trebao omogućiti cjelovito uređenje zakupnih odnosa za poslovne prostore u vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te relevantno evidentiranje i redovito prihodovanje po toj osnovi. Također su utvrđeni i kriteriji i postupak za prodaju tih poslovnih prostora.
Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt pojasnila je kako je razlika u odnosu na prvotni zakonski tekst u propisivanju obveze vladi da u roku 30 dana od dana stupanja zakona uskladi uredbu o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu RH.
"Ujedno je propisano da se Državni ured za upravljanje državnom imovinom obvezuje sastaviti popis poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje", naglasila je.
Laburist Dragutin Lesar izrazio je nadu da će zakon potaknuti Vladu da konačno utvrdi koliko poslovnih prostora i u kojem statusu u ovom trenutku Hrvatska zapravo ima.
Sabor je kratko razmotrio i prijedlog zakona o vodi za ljudsku potrošnju, kojim se proširuje područje primjene tog zakona propisivanjem zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, te vrijednosti parametara, učestalost i metode za praćenje radioaktivnih tvari u njoj.
