U raspravi o prijedlogu izmjena zakona koji regulira parlamentarne izbore, saborski klubovi oporbe usprotivili su se njegovu donošenju po hitnom postupku, upozoravajući da se favorizira SDSS kao jedinog političkog predstavnika srpske manjine, dok su vladajući ustrajali da se taj Vladin zakonski prijedlog hitno raspravi i izglasa.
Goran Beus Richembergh (HNS/HSU) ocijenio je da predložene odredbe, koje, kako smatra, isključivo SDSS-u osiguravaju zastupničke mandate za srpsku nacionalnu manjinu, vraćaju unatrag pozitivni proces utemeljen na uvođenju dopunskog prava glasa za predstavnike manjina.
"Nema govora da se ovdje radi o ucjeni HDZ-a, jer se interesi HDZ-a i SDSS-a podudaraju u mogućim učincima zakona", rekao je Richembergh, uvjeren da će zakon učvrstiti poziciju obje navedene stranke i povećati broj mandata SDSS-a, a u izbornom uspjehu onemogućiti ostale srpske stranke.
"Doći će do neravnoteže koja može prouzročiti teške posljedice. Što će reći Ustavni sud na činjenicu da netko s 12.500 glasova može osvojiti tri mandata, a netko s osvojenih 12.499 glasova nijedan mandat", upitao je.
I Damir Kajin (IDS) tvrdi kako je vraćanjem dopunskog prava glasa tzv. malim manjinama, onima ispod 1,5 posto u ukupnom stanovništvu, ispravljena nepravda, ali i ocjenjuje kako se nova nepravda uvodi zbog dogovora između SDSS-a i HDZ-a oko izbora zastupnika srpske manjine.
"To je diskriminacija unutar samog srpskog korpusa, trgovina na Sanaderov način nakon Sanadera", poručio je Kajin.
I za Dinka Burića (HDSSB) predložene zakonske izmjene rezultat su "kapitulantske politike stranke na vlasti". "HDZ je, da bi ostao na vlasti, pristao na sve ucjene, pa i ovu", rekao je.
Neprihvatljivo mu je, kako je rekao, da se novim zakonskim rješenjem ograničava biračko pravo Hrvata izvan domovine, a istodobno daju veća biračka prava "onima koji su razarali Hrvatsku".
"Koji to međunarodni silnici imaju pravo Hrvatskoj naređivati bilo što kada je u pitanju odnos prema srpskoj nacionalnoj manjini? Zar oni isti koji su vukovarskom krvniku Veselinu Šljivančaninu nedavno besramno smanjili ionako mizernu kaznu za pokolj 200 vukovarskih ranjenika? A desna ruka tom istom Šljivančaninu u ratom razorenom Vukovaru bio je Vojislav Stanimirović, predsjednik SDSS-a, koji danas drži u šaci Vladu Republike Hrvatske", rekao je zastupnik Burić, nazvavši Stanimirovića po tko zna koji puta "četnikom".
Na njegovo je izlaganje reagirao Mile Horvat (SDSS), ocijenivši Burićev istup neprimjerenim načinom za podizanje političkog rejtinga svoje stranke.
"Gospodin Vojislav Stanimirović nije osuđen čovjek, on je još uvijek nekažnjavan, nije čak ni osumnjičen. I ako smo legalisti u ovom zakonodavnom domu i poštujemo pravilo da su svi nevini dok im se ne dokaže krivnja, molim vas da o tome vodite računa", kazao je zastupnik SDSS-a Mile Horvat zastupniku HDSSB-a Buriću, koji mu je uzvratio: "Doktor Stanimirović nije osuđen, to svi znamo, jer je aboliran."
Suprotno oporbi, vladajući klubovi podržali su zakonske izmjene i prijedlog Vlade da ih se raspravi i izglasa po hitnom postupku.
Furio Radin je u ime Kluba nacionalnih manjina kao neutemeljene odbacio oporbene kritike da su zakonske izmjene rezultat političke trgovine između SDSS-a i HDZ-a. "Oporba to naziva političkom trgovinom, ali nije trgovina, nego pregovori", procijenio je Radin.
Naglasio je kako predstavnici nacionalnih manjina u Saboru žele biti politički relevantan faktor kojim velike stranke neće moći manipulirati, te da su u tom smislu i dogovorene zakonske izmjene o kojima se raspravlja.
"Kada padaju teške riječi, treba znati da su riječi teže od kamena", poručio je oporbenjacima.
Emil Tomljanović (HDZ) rekao je da su tim zakonom, uz najavljene izmjene zakona koji regulira izborne jedinice te zakon koji detaljno uređuje financiranje izbornih kampanja, stvoreni svi normativni preduvjeti za naredne parlamentarne izbore.
Vezani članci:
arti-201006090538006 arti-201005100430006 arti-201002190663006 arti-201011070080006
