U Hrvatskoj je cijepljeno oko 1300 tinejdžera, a osnovnoškolci u Hrvatskoj će se cijepiti kada i oni u Europi.
“Mi smo sada ušli u treću fazu cijepljenja. Osim toga, žao mi je što nije više cijepljeno te djece od 16 do 18 godina jer je Pfizer, odnosno Comirnaty je cjepivo koje je registrirano za dob upravo za +16 pa se nadam da možda nekom sljedećom prilikom, možda s nekim drugim sugovornikom budete govorili o puta deset brojkama ili i većima.
Nadam se da će roditelji koji gledaju ovaj prilog, ili obitelji u kojima žive djeca +16 odlučiti za cijepljenje djece i da će potražiti ili u županijskim zavodima informaciju kako to provesti ili da će se možda preko škole ili Ministarstva znanosti i obrazovanja organizirati takvo cijepljenje”, kazala je pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Marija Bubaš za RTL Danas.
‘Jedva čekam da se to dogodi’
“Ja jedva čekam da cjepivo bude registrirano za dob +12 pa da cijepim svoje dijete.”
Kaže kako bi ona podržavala to cijepljenje i kako jedva čeka da se to dogodi.
“Čini mi se da bi i Moderna mogla imati, to bi moglo biti drugo registrirano upravo za tu mlađu populaciju čak možda i +11 tako da jedva čekam i veselim se. Imam i prijatelje i kolege koji to podržavaju. Nadam se da će to biti općeprihvaćeno kod nas u Hrvatskoj.”
“Dakle, ovi od 16 do 18 godina ako žele normalno izlaziti i družiti se sa svojim vršnjacima, ako žele imati normalno ljeto, nadam se da će im to onda biti omogućeno na način da će ih roditelji podržati jer se ipak radi i o malodobnoj populaciji.”
Interes za cijepljenje pada
Što se tiče samih prijava na platformu za cijepljenje, interes malo pada.
“Previše se govorilo o onome što nije za medijski prostor, a to su nuspojave. To je nešto što treba raspraviti liječnik obiteljske medicine s onim koji ima takvu dvojbu i to je mjesto rasprave za takve stvari. Veća je šansa da imate prometni udes ili je veća šansa da se sruši avion ili je veća šansa da dobijete Eurojackpot nego neku od ovih zbilja vrlo rijetkih nuspojava od cjepiva.”
U ljekarne stižu i testovi za samotestiranje. Bubaš kaže kako su oni namijenjeni svima nama da slijedimo upute da ih koristimo, ali više u formi nekog vlastitog orijenitra.
“Na primjer, kada čovjek ima simptome, možda netko ima i alergiju, ne mora uvijek biti korona u pitanju, da kaže svojm liječniku obiteljske medicine, kada nazove: “Evo imam simptome, napravio sam samotest pa test je negativan ili pozitivan. Što mi savjetujete da radim?”. Niti negativan niti pozitivan rezultat nije pouzdan i treba ga se verificirati em anamnestički, em PCR testom.”
