U ponovljenom postupku Brkiću je uvjetno oduzeta diploma, što znači da mu neće biti trajno oduzeta ako u roku od godinu dana "ispuni zahtijevane obveze"'. Jutarnji list piše kako u Visokoj policijskoj školi ne žele objasniti zašto je Brkić blago kažnjen uz objašnjenje da je počinio tek 'lakši oblik nepravilnosti'.
Uvjetno mu oduzeta diploma
Taj 'lakši oblik nepravilnosti' znači da je rad krivotvoren u više odlomaka, dok 'teži oblik nepravilnosti' podrazumijeva da je prepisan u značajnom dijelu i zbog čega se oduzima diploma.
Prvotni postupak poništenja diplomskog rada Milijana Brkića okončan je u ožujku 2014. i tada je utvrđeno da je 70 posto rada prepisano od policajca Stanka Tomića koji je diplomirao dvije godine prije Brkića.
U ponovljenom postupku Stručno vijeće Visoke policijske škole utvrdilo je da je Brkić počinio tek lakšu povredu pravila studiranja. Naime, prema Pravilniku Visoke policijske škole mjera uvjetnog oduzimanja diplome izriče se za lakši oblik nepravilnosti u studiranju. U istom pravilniku taj se lakši oblik nepravilnosti definira "ako je rad na temelju kojeg je stečen stručni naziv u više odlomaka krivotvoren ili preuzet iz tuđeg rada (plagiran)".
Teži oblik nepravilnosti postao 'lakši'
Diploma se, prema istom Pravilniku, oduzima bezuvjetno, ako se ustanovi teža nepravilnost u studiranju.
"Teška nepravilnost, među ostalim, postoji ako je rad koji je nužan za stjecanje stručnog naziva u cjelini ili značajnom dijelu krivotvoren, ili preuzet iz tuđeg rada (plagiran)”.
Ispada da je Brkić plagirao tek poneki odlomak svog diplomskog rada, odnosno znatno manje nego što je utvrđeno u prvom postupku ili se u međuvremenu to počelo smatrati lakšim oblikom nepravilnosti.
Nije bilo zabranjeno plagiranje diplomskih?
Odvjetnik Ivo Farčić za Jutarnji list je potvrdio da je početkom kolovoza u Brkićevo ime podnio žalbu na odluku Visoke policijske škole o uvjetnom poništenju završnog rada svoga branjenika.
"Za razliku od ranijeg postupka kad smo se na odluku Visoke policijske škole žalili izravno Upravnom sudu, ovaj put žalbu smo podnijeli dekanu Visoke policijske škole, a ako ne budemo zadovoljni dekanovom odlukom, žalit ćemo se Upravnom sudu", kazao je Farčić.
Ključni argument u Brkićevoj žalbi je da 2011. godine, u vrijeme kada je obranio diplomski rad, nisu postojale materijalno-pravne pretpostavke koje bi definirale što je to plagiranje završnog diplomskog rada. Drugim riječima, prema tumačenju Brkića i njegova odvjetnika, tada nije bilo zakonske osnove za zabranu plagiranja diplomskih radova.
No, Jutarnji piše da u 3. stavku 82. članka Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je na snazi od 2003. stoji kako se: "Akademski ili stručni naziv ili stupanj oduzimaju ako se utvrdi da je stečen protivno propisanom uvjetima za njegovo stjecanje, grubim kršenjem pravila studija, ili na temelju doktorskog rada (disertacije) koji je plagijat ili krivotvorina".
Prepisivanje kroz rupu u zakonu
Dakle, u razdoblju kad je Milijan Brkić pisao svoj završni rad, spomenuti zakon i citirana odredba bili su na snazi već punih osam godina, a isto je konstatirano i u prvostupanjskoj sudskoj presudi iz ljeta prošle godine te pravomoćnoj presudi Visokog upravnog suda s početka ove godine.
Brkićev odvjetnik Farčić tvrdi pak da se spomenutom odredbom izričito zabranjuje plagiranje samo doktorskih disertacija, dok se akademski stručni radovi nižeg ranga o toj odredbi ne spominju.
Na pitanje znači li to onda da je dopušteno zakonito prepisati tuđi diplomski rad, Farčić odgovara da "nije dopuštena kriva primjena Zakona, pogotovo ne unutar MUP-a".
