Paze na obitelj, brinu o kući, polju, farmi, rade bez dana i sata pauze, no suočavaju se s brojnim problemima. Podcijenjene su i potplaćene, tek svaki treći OPG glasi na njihovo ime. Nemaju jednak pristup edukaciji i slobodnim aktivnostima, mnoge trpe i nasilje.
To istraživanja, domaća i strana kažu o ženama koje žive na selu. A kako doista žive one u Hrvatskoj? Otišli smo u Slavoniju, Međimurje i Liku i proveli dan s tri poduzetne, vrijedne i pametne žene. Upoznajte Nikolinu, Mateju i Mateu.
Zajedno s obitelji
Po odgovor na pitanje što znači biti žena u ruralnom kraju - prvo
smo otišli u Krasno.
''Neću govoriti za druge, ja ću govoriti za sebe, meni je
najbolje to što sam sam svoj gazda, imam svoj OPG, s kravicama,
vidite kako je s njima divno. Radim što hoću, kad hoću, koliko
hoću. Nemam nekoga da mi zapovijeda, koji mi kaže to moraš
napraviti sada ili moraš doći na posao u šest. Ne moram'', rekla
je Nikolina Anić iz Krasnog.
Nikolina se u Krasnom rodila, srednju školu je završila u Zagrebu
i onda se vratila u Liku. Ovdje je, zajedno s obitelji, suprugom
i troje djece pokrenula OPG.
''Život sa životinjama iziskuje dosta vremena, ne možete ih
prepustiti slučaju. One jesu tu, imaju vodu, hranu, ali morate
vidjeti što rade, jesu li dobro, jesu li sve na broju, ipak ima
tu divljih zvijeri'', objašnjava Anić.
Život na selu je, kaže - zahtjevan. No, ne bi ga mijenjala ni za
što. Tristotinjak kilometara sjevernije, u Međimurju, mjestu
Gardinovec čeka nas Mateja Vranović.
''Bavimo se uzgojem muznih krava, kao što vidite one su tu u
staji. Imamo 17 krava, proizvodimo iz svojeg mlijeka sireve,
bučino ulje, med jer imamo i košnicu, znači imamo cjelokupnu
zaokruženo proizvodnju. Ja sve radim'', kazala je Vranović.
Posao na farmi nikada ne prestaje.
''Nema bolovanja, vremenskih prilika, moramo raditi bilo kiša,
snijeg, sunce pržilo. To se mora jer one imaju svoje vrijeme,
moramo ih nahraniti'', dodaje Vranović.
'Nitko ti ne visi nad glavom'
Prije je radila u dućanu. Onda se udala, rodila troje djece pa se
odlučila za poljoprivredu.
''Draže mi je ovo. Draže mi je, ljepše mi je, jer ih volim i
htjela bih ostati na tome i da možda se situacija promijeni pa da
budemo bolje poticani kao poljoprivrednici i proizvođači, možda
se popravi'', rekla je Vranović.
Hranjenje svinja, konja, kokoši, Matei Bello iz
Pleternice, je svakodnevica.
''Imamo konje, svinje, patke, kokoši, pure... Imamo suhomesnate
proizvode, kulen, kulenove seke, slaninu. Za kulen smo dobili
zlatnu plaketu'', pojašnjava Bello.
I ona je, prije nego što se počela baviti OPG-om - radila u
trgovini.
''Bolje je kod kuće. Kako si rasporediš, tako ti i bude. Nitko ne
visi nad glavom, kako si organiziraš, tako ti bude'', kazala je
Bello.
Na njihovoj farmi, kaže - rade svi. Sin, suprug, njegovi
roditelji.
''Svi sve rade. Svi hrane životinje, svi rade kućanske poslove,
svi sve rade. Volim to raditi. Zato što volim životinje, volim,
odrasla sam u poljoprivrednoj obitelji'', izjavila je Bello.
Istraživanje o ženama u ruralnim područjima napravilo je
Ministarstvo poljoprivrede, ali prije skoro 10 godina.
Sveobuhvatne podatke - nemamo od tada. Anamarija
Tkalčec iz Centra za edukaciju, savjetovanje i
istraživanje ističe: najveći je problem mobilnost.
''To točno znači da dostupnost edukacijskih programa ili programa
koji se tiču slobodnih aktivnosti, a koji miču žene iz kuće, ali
im jednako tako i daju mogućnost da unaprijede svoje vještine i
znanja, znači nedostupnost javnog prijevoza koji je povoljan za
žene'', rekla je Anamarija Tkalčec iz Centra za edukaciju,
savjetovanje i istraživanje.
Problem je, sugerira istraživanje i nejednako vrednovanje muškog
i ženskog rada, te podjela poslova.
''Puno veći teret žena nosi. Mora se brinuti i oko djece i oko
kuće i farme. Mnogo obaveza drugih koje je prate'', kazala je
Vranović.
''Kao što moj muž meni pomaže u kuhinji, ja radim na polju. Ja
vozim traktor, ja kupim sjeno, ja orem, ja radim sve što radi
jedan muškarac. Ako ja radim u kući, ako ja radim vani, pa onda
on napravi nešto u kući, pa ne mora sve mene čekati'', izjavila
je Anić.
Više pogledajte u priči Ane Trcol.