SVJETSKI DAN SEOSKIH ŽENA /

Brinu o svemu i svima, rade od jutra do sutra – no često su potplaćene! Potraga donosi priče seoskih žena

Problem je, sugerira istraživanje i nejednako vrednovanje muškog i ženskog rada

15.10.2020.
19:45
VOYO logo

Paze na obitelj, brinu o kući, polju, farmi, rade bez dana i sata pauze, no suočavaju se s brojnim problemima. Podcijenjene su i potplaćene, tek svaki treći OPG glasi na njihovo ime. Nemaju jednak pristup edukaciji i slobodnim aktivnostima, mnoge trpe i nasilje.

To istraživanja, domaća i strana kažu o ženama koje žive na selu. A kako doista žive one u Hrvatskoj? Otišli smo u Slavoniju, Međimurje i Liku i proveli dan s tri poduzetne, vrijedne i pametne žene. Upoznajte Nikolinu, Mateju i Mateu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zajedno s obitelji

Po odgovor na pitanje što znači biti žena u ruralnom kraju - prvo smo otišli u Krasno.

''Neću govoriti za druge, ja ću govoriti za sebe, meni je najbolje to što sam sam svoj gazda, imam svoj OPG, s kravicama, vidite kako je s njima divno. Radim što hoću, kad hoću, koliko hoću. Nemam nekoga da mi zapovijeda, koji mi kaže to moraš napraviti sada ili moraš doći na posao u šest. Ne moram'', rekla je Nikolina Anić iz Krasnog.

Nikolina se u Krasnom rodila, srednju školu je završila u Zagrebu i onda se vratila u Liku. Ovdje je, zajedno s obitelji, suprugom i troje djece pokrenula OPG.

''Život sa životinjama iziskuje dosta vremena, ne možete ih prepustiti slučaju. One jesu tu, imaju vodu, hranu, ali morate vidjeti što rade, jesu li dobro, jesu li sve na broju, ipak ima tu divljih zvijeri'', objašnjava Anić.

Život na selu je, kaže - zahtjevan. No, ne bi ga mijenjala ni za što. Tristotinjak kilometara sjevernije, u Međimurju, mjestu Gardinovec čeka nas Mateja Vranović.

''Bavimo se uzgojem muznih krava, kao što vidite one su tu u staji. Imamo 17 krava, proizvodimo iz svojeg mlijeka sireve, bučino ulje, med jer imamo i košnicu, znači imamo cjelokupnu zaokruženo proizvodnju. Ja sve radim'', kazala je Vranović.

Posao na farmi nikada ne prestaje.

''Nema bolovanja, vremenskih prilika, moramo raditi bilo kiša, snijeg, sunce pržilo. To se mora jer one imaju svoje vrijeme, moramo ih nahraniti'', dodaje Vranović.

Image
kreativna poljoprivreda /

Pokrenula svoj biznis i dala otkaz usred korone: 'Jučer sam legla u dva ujutro, posao cvate'

Image
kreativna poljoprivreda /

Pokrenula svoj biznis i dala otkaz usred korone: 'Jučer sam legla u dva ujutro, posao cvate'

'Nitko ti ne visi nad glavom'

Prije je radila u dućanu. Onda se udala, rodila troje djece pa se odlučila za poljoprivredu.

''Draže mi je ovo. Draže mi je, ljepše mi je, jer ih volim i htjela bih ostati na tome i da možda se situacija promijeni pa da budemo bolje poticani kao poljoprivrednici i proizvođači, možda se popravi'', rekla je Vranović.

Hranjenje svinja, konja, kokoši, Matei Bello iz Pleternice, je svakodnevica.

''Imamo konje, svinje, patke, kokoši, pure... Imamo suhomesnate proizvode, kulen, kulenove seke, slaninu. Za kulen smo dobili zlatnu plaketu'', pojašnjava Bello.

I ona je, prije nego što se počela baviti OPG-om - radila u trgovini.

''Bolje je kod kuće. Kako si rasporediš, tako ti i bude. Nitko ne visi nad glavom, kako si organiziraš, tako ti bude'', kazala je Bello.

Na njihovoj farmi, kaže - rade svi. Sin, suprug, njegovi roditelji.

''Svi sve rade. Svi hrane životinje, svi rade kućanske poslove, svi sve rade. Volim to raditi. Zato što volim životinje, volim, odrasla sam u poljoprivrednoj obitelji'', izjavila je Bello.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istraživanje o ženama u ruralnim područjima napravilo je Ministarstvo poljoprivrede, ali prije skoro 10 godina. Sveobuhvatne podatke - nemamo od tada. Anamarija Tkalčec iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje ističe: najveći je problem mobilnost.

''To točno znači da dostupnost edukacijskih programa ili programa koji se tiču slobodnih aktivnosti, a koji miču žene iz kuće, ali im jednako tako i daju mogućnost da unaprijede svoje vještine i znanja, znači nedostupnost javnog prijevoza koji je povoljan za žene'', rekla je Anamarija Tkalčec iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

Problem je, sugerira istraživanje i nejednako vrednovanje muškog i ženskog rada, te podjela poslova.

''Puno veći teret žena nosi. Mora se brinuti i oko djece i oko kuće i farme. Mnogo obaveza drugih koje je prate'', kazala je Vranović.

''Kao što moj muž meni pomaže u kuhinji, ja radim na polju. Ja vozim traktor, ja kupim sjeno, ja orem, ja radim sve što radi jedan muškarac. Ako ja radim u kući, ako ja radim vani, pa onda on napravi nešto u kući, pa ne mora sve mene čekati'', izjavila je Anić.

Više pogledajte u priči Ane Trcol.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo