Kada se u veljači 2018. godine u Zagrebu primio predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da je s njim "otvorio pitanje ratne odštete" koju bi Srbija platila Hrvatskoj. .
Nedavno je o tome, piše Novi list, Plenkoviću postavio zastupničko pitanje u Saboru suverenist Željko Sačić, a odgovor traži i predsjednik Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata Zoran Maras. Maras ističe kako udruga kojoj je na čelu namjerava slijediti sve upute Vlade i Nacionalnog stožera civilne zaštite o organizaciji Kolone sjećanja u Vukovaru, ali istodobno pokreću inicijativu u vezi ratne odštete koju bi, kaže, Srbija trebala platiti zbog agresije na Hrvatsku.
Sporazum o odšteti trebao je biti sklopljen još 1996.
"Prilikom posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, podsjećam, premijer Plenković rekao je, kontra tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, da je s njim razgovarao i o ratnoj odšteti. Moje je pitanje, kao predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata, predsjedniku Vlade, što je učinio nakon te izjave, dakle u više od dvije i pol godine. Očekujem premijerov poziv na sastanak na kojem bi, u danima kad prođe vukovarska Kolona sjećanja, nas hrvatske branitelje izvijestio što je sve poduzeo na temu ratne odštete. Želja nam je da nas premijer Plenković za Božić počasti ratnom odštetom", kazao je Maras za Novi list.
Podsjetimo, Plenković se tada protivio dolasku Vučića u Hrvatsku, kojeg je pozvala tadašnja predsjednica. Stoga je Vučiću unaprijed najavio da će razgovarati i o ratnoj odšteti. Naime, još je 1996. godine Sporazumom o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SR Jugoslavije obje strane obvezale su se da u roku od šest mjeseci sklope sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu ili nestalu imovinu, ali to do danas nije učinjeno.
Plenković: Ta tema je kontinuirano na stolu
Kada je Plenković upitao Vučića o ratnoj odšteti, ovaj je kazao da Hrvatska "ne da ne može ništa dobiti nego bi puno toga mogla i izgubiti". Potom se to pitanje više nije potezalo, sve dok ga Sačić nije postavio u Saboru prije dva tjedna.
"Vi ste na margini jednog za gospođu Grabar-Kitarović kobnog susreta, kad je Vučić došao u Zagreb, na oduševljenje svekolike hrvatske domoljubne javnosti postavili pitanje ratne odštete. U međuvremenu je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković primio srpsku ministricu pravosuđa Nelu Kuburović, ali pitanje ratne odštete, koja iznosi 43 milijarde eura, tom prigodom nije otvorio", kazao je Sačić u Saboru pitavši premijera kada će Srbiji poslati zahtjev na naknadu ratne štete.
Plenković mu je odgovorio da je "ta tema na stolu" te da se "nju kontinuirano, u susretima hrvatskih i srbijanskih dužnosnika, stavlja na dnevni red".
Branitelji procijenili da je sada vrijeme za pritisak
Novi list piše da su predstavnici hrvatskih branitelja sada procijenili kako je vrijeme za pojačavanje pritiska na Srbiju pa stoga i Maras poziva Plenkovića da ih primi i osobno im objasni dokle se došlo u nastojanju da se Srbiju privoli na isplatu ratne odštete.
Inače, Međunarodni sud pravde u Haagu odbacio je 2015. hrvatsku tužbu protiv Srbije za genocid, ali je u presudu ušla rečenica da "Sud ohrabruje obje strane da nastave suradnju i razmotre nuđenje prikladnih reparacija žrtvama kršenja međunarodnih propisa, konsolidirajući tako mir i stabilnost u regiji".
