Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je u subotu da bi rate kredita građanima s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope mogle rasti od 10 do čak 20 posto, ali je dodao i da je to vrlo malo vjerojatan scenarij. Ova izjava odjeknula je poprilično glasno u medijskom prostoru i potaknula mnoge na reakciju, čak i od premijera koji je šefu HNB-a poručio da bi trebao objasniti što je točno mislio. U nedjelju je guverner pojasnio svoju izjavu.
'To je malo vjerojatna opcija, ali...'
“U ovom trenutku je to malo vjerojatna opcija, da će rate kredita porasti 10 do 20 posto, ali trebaju ljudi biti svjesni i toga rizika pogotovo u situaciji kada je stopa inflacije porasla i ako bi duže bila prisutna i nastavila rasti. U situaciji smo povijesno najnižih kamatnih stopa”, rekao je Vujčić.
Dodao kako je to tema o kojoj se priča od 2015. godine.
'Ne vidim razloga za paniku, većina ih ima zaštitu'
"Tada smo s bankama razgovarali o tome da počnu nuditi ljudima fiksirane kamatne stope. Došli smo u situaciju da su varijabilne pale s 90 posto 2015. na nekih 38 posto danas. Stambeni krediti, samo desetak posto je uz varijabilnu stopu, a većina ih ima zaštitu za cijelo razdoblje. Ranjivost stanovništva puno je manja nego što je bila prije pet-šest godina", rekao je Vujčić.
Na pitanje je li njegova izjava bila neodgovorna, kazao je: 'Zašto bi bila neodgovorna? Zašto bi itko panično reagirao na nešto što govorimo 5-6 godina? Prvi put sam o tome pričao 2015,. pa 2016... Danas je situacija puno bolja nego to je bila prije 5-6 godina u smislu ranjivosti kućanstava na rast kamatnih stopa ne vidim razloga za paniku. Ono što je bitno je da su ljudi svjesni rizika.'
'Oni koji stvaraju paniku ne razumiju o čemu pričam'
"Ako netko ima kredit s dospijećem od preko 20 godina, neki rast kamatne stope od jedan postotni poen bi povećao otplatnu ratu za 10 posto. Ako ima 400 eura, onda bi bilo 440 eura. Ako bi kamatna stopa porasla za 2 postotna poena, što se ne očekuje, onda bi ona mogla porasti za 80 eura. Malo je ljudi u takvoj situaciji. Kad se monetarna politika počne normalizirati, prosječno dospijeće stambenog kredita koji se davao zadnjih godinu dana je 21 godina. Prosječno preostalo dospijeće je bilo 11. Ako imate zaštitu 5-10 godina, rizika za prosječnog potrošača kada kamatne stope krenu rasti, kada i ako, da bi ta rata kredita mogla porasti 3, 4 ili 5 posto. Oni koji stvaraju paniku ne razumiju o čemu pričam", kazao je Vujčić.
Kazao je i da građani trebaju biti svjesni rizika.
"Na nama je da objašnjavamo potencijalne rizike, čak i krajnje rizike. Ovo je područje na kojem smo postigli visoku zaštitu potrošača, puno je veći udio kredita koji imaju zaštitu na određeno razdoblje ili puno razdoblje što se tiče fiksne kamate stope", rekao je Vujčić.
'Rast od 20 posto je neki najcrnji scenarij'
"To je neki najcrnji scenarij. Ako bi se i realizirao rast od 20 posto, odnosio bi se na vrlo malu grupu potrošača", kazao je Vujčić.
