Globalna epidemija 21. stoljeća zakucala je i na naša vrata: čak 21 posto Hrvata je pretilo. Ministarstvo zdravstva reagiralo je Akcijskim planom za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine 2010. - 2012., koji je Vlada nedavno i prihvatila, piše Večernji list. Na što plan upozorava? Povećana tjelesna težina, a osobito pretilost, pridonosi razvoju kroničnih nezaraznih bolesti, ponajprije razvoju šećerne bolesti, raka, bolesti srca i krvnih žila. arti-201007290575006 Vlada protiv te pošasti pokreće akciju etiketiranja zdravih namirnica na policama trgovina, izbacivanjem "junk fooda" iz automata dostupnih mladima i sličnim mjerama koje bi trebale zaživjeti do 2012. godine, s naznakom koja bi ih institucija i u kojem roku trebala provesti.
Stoga se u sklopu tog akcijskog plana forsira promicanje zdrava načina života, podizanje svijesti o važnosti poželjne težine, sprečavanju štetnih navika i smanjenju težina kod onih koji su već preteški. Koliko je kalorija na dan preporučljivo, a koliko ih unosimo? Potrebno nam je u prosjeku 2000 kilokalorija, no Hrvati ih u prosjeku unose 2700, dakle, čak 700 više, upozoravaju nutricionisti. Akcijski plan stoga je utvrdio da su podjednako ugrožene sve skupine – od najmlađih do najstarijih te je za svaku od skupina propisao konkretne strategije.
Govoreći o najmlađima, izradit će se standardi i normativi za prehranu predškolske i školske djece, donijeti smjernice o oglašavanju zdrave prehrane i pića. Također, poradit će se na izobrazbi osoblja u vrtićima i školama o promicanju zdrave prehrane, pokrenuti savjetovališta za prevenciju i liječenje mladih, utvrditi kriteriji za postavljanje hrane u automate na mjestima na koja zalaze mladi.
Nisu zanemareni ni odrasli: uz pomoć liječnika obiteljske medicine valja unaprijediti praćenje stanja njihove uhranjenosti, ali i tjelesne aktivnosti. Mislilo se i na najstarije, pa će se u tu svrhu obučiti patronažne sestre i uključiti nutricioniste... Preostaje tek nada da provođenje plana neće ostati tek mrtvo slovo na papiru.
"Dobro je znati da se o tjelesnoj težini brine na nacionalnoj razini i da se radi na promjeni stava da je kultura prehrane potpuno zanemarena", ocijenila je za Večernjak nutricionistica dr. sc. Darija Vranešić Bender. "Trend pretilosti posljedica je neredovitog unosa hrane: jedemo dva-tri obroka dnevno, i to prekomjernih, uzetih u nepravilnim razmacima. To ima za posljedicu sporiji metabolizam, što je preduvjet za lakše nakupljanje kilograma. No, na taj način ostavljamo jako loše naslijeđe generacijama koje dolaze: djeca su nam sve deblja jer se ne kreću i upijaju loše navike roditelja", zaključuje.
Prethodni članci:
arti-201007290575006 arti-201007130437006
