Izračuni energetskih stručnjaka pokazuju da za solidno grijanje osrednje toplinski izolirane kuće ili stana od stotinjak kvadrata godišnje treba potrošiti oko 20.000 kilovata energije.
Tportal je usporedio izdatke za različite energente (plin, struja, loživo ulje, drvo, peleti, gradska toplana) potrebne za proizvodnju tražene količine od 20.000 kilovata. Prilikom izračuna uzet je u obzir najavljeni rast cijena struje i plina te smanjenje PDV-a.
Naravno, stvarna potrošnja može znatno odstupati od procijenjenih iznosa, ovisno o mjerama štednje koje provodi kućanstvo i drugim faktorima (izolacija, sustav grijanja, stanje uređaja za grijanje i sl.). Kada je riječ o drvu, cijene variraju ovisno o vrsti drva i lokaciji kućanstva.
Toplana
Trenutno se najpovoljnije griju potrošači priključeni na zagrebačke gradske toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva. Cijena kilovata energije iz toplane sa svim nametima kreće se oko 0,25 kuna, što znači da za 20.000 kilovata energije treba utrošiti 5000 kuna. No, u nekim gradovima cijene kilovata penju se do 0,6 kuna pa grijanje može biti i više nego dvostruko skuplje od zagrebačkog.
Plin
Potrošači koji koriste gradski zemni plin izbjegli su velik cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Kada se uzme u obzir projicirani rast cijene plina na 38 lipa po kilovatu, godišnji trošak grijanja penje se na 7600 kuna, što je i dalje povoljnije od većine drugih energenata.
Drvo, peleti i lož ulje
Za sezonu grijanja potrebno je 25 metara cjepanica ili četiri tone peleta, što po trenutnim cijenama stoji oko 8000 kuna. Konačna cijena za drva nešto je viša jer treba dodati troškove dopreme i piljenja.
Među skupljim energentima za grijanje je lož ulje, čija je cijena trenutno 6,82 kune po litri, pa za mirnu sezonu grijanja treba osigurati 13.695 kuna.
Struja i ukapljeni plin najskuplji
Poslovično skupo griju se oni koji u kućama imaju grijalice ili radijatore na struju. Prosječni kilovat struje nakon najavljenog poskupljenja, uz uvjet da se podjednako koriste viša i niža tarifa, stajat će oko 0,83 kune, što znači da se godišnja potrošnja penje na 16.600 kuna.
Ukapljeni plin u spremnicima nekad je bio povoljna opcija za zagrijavanje kuća, ali sada više nije isplativ. Zbog snažnog rasta cijena ovog energenta, koji nije uključen u Vladine subvencije, ova opcija postala je najskuplja. Za zagrijavanje stambenog prostora veličine 100 kvadrata ukapljenim plinom potrebno je godišnje izdvojiti 18.283 kune, što je znatno više od troškova grijanja na kruta goriva, piše tportal.
