Prestroge mjere
Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro u utorak je ocijenio da će kažnjavanje građana zbog kršenja epidemioloških mjera izazvati veliko nezadovoljstvo te je ustvrdio da je riječ o predrakonskim i zakašnjelim mjerama, od kojih su, smatra, neke čak i ustavno upitne. „Mislim da će kažnjavanje građana izazvati veliko nezadovoljstvo. Zakasnili su s tim mjerama i mislim da su predrakonske. Postoji vrlo jednostavan način kako se upravlja u takvim situacijama – onaj tko vodi svojim primjerom pokazuje kako to treba raditi. Znači, ako si dirao Đokovića, onda odeš dva tjedna u samoizolaciju i pokažeš svojim primjerom. Ako može premijer, onda će ljudi shvatiti da mogu i oni, a ne stalno se izvlačiti po modelu 'što vrijedi za nas, ne vrijedi za vas' zbog čega su ljudi revoltirani“, izjavio je Škoro novinarima u Saboru, komentirajući predložene izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojima se predviđa financijsko kažnjavanje za kršenje epidemioloških mjera.
Prema njegovu mišljenju, nove mjere i kazne će donijeti nedosljednost i nekonzistentnost u provođenju odluka, od kojih su neke čak i ustavno upitne.
'Narod ispašta zbog propusta Vlade'
Ustvrdio je da "kada god narod u Hrvatskoj nešto želi, poput referendumskih inicijativa, Vlada na čelu s Plenkovićem preuzima odgovornost i kaže da narod ne razumije. Međutim", kaže Škoro, " u ovom trenutku kada je Vlada očito, zajedno sa svojim Stožerom, napravila niz propusta, odlučila je narod sankcionirati, što mislim da je pogrešno.
Smatra da je to pogrešno zato što je cijeli naš sustav, a pogotovo zdravstveni, loš. I kada na taj loš sustav stavite ovako jednu kriznu situaciju, imamo veliki problem i bojim se da ćemo ga ispaštati dugo vremena, naveo je. Kaže i da bi 'svatko normalan' u ovakvoj situaciji i ugrozi tražio konsenzus, kao što bi tražio konsenzus i kod izrade Nacionalne strategije za razvoj Hrvatske.
"A čelnici HDZ-a govore javno da oporba nema što tražiti u izradi takvog dokumenta iako se takav dokument tiče svih nas", odgovorio je na pitanje treba li te zakonske izmjene donijeti dvotrećinskom većinom u Saboru. "Predaleko su otišli u tom ekskluzivitetu i uvjerenju da im 16 posto od apsolutnog broja birača koje su dobili, daje pravo da se tako ponašaju", dodao je Škoro.
