Prošle godine u Hrvatsku je, prvi put nakon 15 godina, više ljudi doselilo nego iselilo. Nisu u pitanju Hrvati povratnici nego strani radnici koji dolaze iz Nepala i Filipina. A kako žive u Hrvatskoj?
Njih desetero spava u smrdljivom sobičku, mizerno zarađuju, a poslodavci ih izrabljuju, navodi RTL Direkt.
Kažu da su zadovoljni
Gotovo je nemoguće dobiti stranca dostavljača da stane pred kameru.
"Mislim da ne mogu jer kasnim", govori jedan od kojeg je RTL pokušao doznati kako mu je živjeti u Hrvatskoj. Ako nešto i kažu, neće se ni na što žaliti. Drugi dostavljač kazao je da mu se ovdje sviđa, a za uvjete i plaću rekao je da su jako dobri.
"Ljudi su predobri", odgovorio je na pitanje, ima li kakvih zamjerki.
Treći kaže da je zadovoljan u Hrvatskoj, kako s poslom tako i sa životnim uvjetima.
Nagurani u sobičke
Ipak, u Novom sindikatu tvrde da su strani radnici dostavljači najgore plaćeni te da neki od njih žive u neljudskim uvjetima. Glavni tajnik sindikata pokazao je fotografije jednog smještaja za strane radnike u Zagrebu, od kuhinje, toaleta, do spavaonice - ne zna se što gore izgleda. Kako kaže, radnici se boje govoriti iako ih neki poslodavci tretiraju kao robove.
"Imate situacija da se iznajmljuju stanovi pa tamo gdje bi normalno mogla živjeti tri ili četiri čovjeka, živi njih 13 ili 14. Imaš situaciju da dečko padne s motora, da se javi svom agregatoru, a da je prvo pitanje 'Je li se što dogodilo hrani?' Onda znaš koliko je sati", ispričao je Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata.
Najviše ih zanima radno pravo
Tu su i incidenti poput rasističkih ispada u centru Zagreba pa i napada na strance, koji su, doduše, rijetka pojava i odmah su sankcionirani.
Ipak, Uredu pučke pravobraniteljice strani radnici najviše se javljaju zbog povreda iz radnog odnosa.
"Bilo da je riječ o tome da se radi bez radne dozvole, da se ne isplaćuje plaća, da se nezakonito i neplaćeno radi prekovremeno, da se ne uručuju obračuni isplaćene plaće, a ponekad se radnici javljaju samo da bi pitali koja su njihova prava i na koji način bi ih mogli zaštititi", kaže zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja.
Lakše od jeseni
Kako je lani dosta stranaca uselilo u Hrvatsku, država je shvatila da status stranih radnika treba bolje urediti pa će se regulirati čak i kvadratura njihova smještaja, kao i higijenski uvjeti. Od jeseni, stranim radnicima trebalo bi biti lakše.
"Nakon elementarnih postavki, suzbijanja neprijavljenog rada, poboljšanja njihove informiranosti o hrvatskom tržištu rada, ići ćemo u integraciju, fokusirat ćemo se na učenje hrvatskog jezika, i tu već imamo suradnju s tim državama. Spomenuo bih vrlo kvalitetne sastanke koje smo imali s filipinskom stranom, koji su zainteresirani da pokrenemo neke obrazovne procese tamo, prije nego što radnici uopće dođu u Hrvatsku", kaže Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada.
Najviše stranih radnika dolazi u građevinu i ugostiteljstvo. Za radnike na platformama najavljuje se poseban sustav za njihovo praćenje, a za sve materijali na njihovim jezicima.
"Tako da kada radnik dolazi u Hrvatsku već ima informacijski paket na njihovu jeziku. To ćemo uskoro razviti kako bi i na svom jeziku eksplicitno znali koja je minimalna plaća, koji su uvjeti, koji je dopušten broj radnih sati i ostale ključne elemente za rad u Hrvatskoj", pojasnio je Vidiš.
Uvjeti za dovođenje obitelji
Jednom kada radnik dođe, snađe se i integrira, lakše će sa sobom dovesti i obitelj.
"Da bi radnici ostali i da bi se omogućilo i njihovim obiteljima da im se pridruže, potrebno je kroz integracijsku politiku pružiti im uvjete života i rada koji će i njih potaknuti da vide Hrvatsku kao državu gdje treba ostati", poručuje Kesonja.
Kao što su mnogi iseljenici našli sreću i dobar život izvan Hrvatske, i oni koji dođu u nju ne bi trebali očekivati ništa manje.
