"Konačna odluka o tome kada će proglasiti Stepinca svetim je na papi. Postupak kanonizacije je u Svetoj stolici završen, a papa može samo odlučiti hoće li i kada donijeti tu odluku. Vjerojatno će doći do razgovora između pape i patrijarha Srpske pravoslavne crkve, bez obzira na zaključke komisije. Jedna je stvar oko koje će se složiti članovi komisija dviju crkava i to zbog izrazitog antikomunizma i jedne i druge crkve, složit će se oko toga da su suđenje i postupak Stepincu bili progon komunističkih vlasti", kazao je Maštruko u intervjuu koji prenosi Zadarski.hr.
Stjecanje poena na kanonizaciji
Papa, po Maštrukovom mišljenju, ima mogućnost da odluku o kanonizaciji Stepinca realizira ili odgodi tko zna dokad. No, teško mu je, kaže, procijeniti hoće li papa to i učiniti.
"Ne znam, teško mi je to prosuditi jer je kult Stepinca, posebno zahvaljujući Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, toliko proširen da ga papa ne može ignorirati, a sve papine odluke imaju svoju političko-propagandnu procjenu na temelju koje donosi konačni sud. Što se tiče onoga na kojega se to odnosi, proglašenje nekoga svetim, usporedbe radi, je na razini da li se nekom dodjeljuje orden zasluga za narod, orden narodnog heroja ili orden kraljice Jelene. Dakle, proglasio on Stepinca svetim ili ne, što se tiče Pravoslavne crkve i pravoslavnih vjernika to neće mijenjati njihove ocjene, procjene i stav prema Stepinčevom djelovanju za vrijeme Drugog svjetskog rata. Oni će zadržati svoje pozicije, jednako kao što će Katolička crkva nastojati da što veći broj institucija, škola, trgova i župa dobije ime Alojzija Stepinca. Na taj način se ne širi njegov kult svetosti nego njegov društveni i socijalni značaj", ističe Maštruko.
On smatra da će u međuvremenu jačati pritisak Hrvatske katoličke crkve na kongregacije i samoga papu da takvu odluku čim prije donese.
"Radi se zapravo o tome, što se, u jednom broju slučajeva, ne radi samo o nastojanju da netko treba biti proglašen svetim već se često radi o stjecanju nekakvih poena kod građanstva od strane onih koji taj postupak potiču, organiziraju, predlažu i za njega se zalažu. Oni koji predlažu stječu poene zato što su uspjeli da netko bude proglašen blaženikom i svecem. Dakle, ništa novoga pod kapom nebeskom", kaže Maštruko.
Dvije nepobitne činjenice o Stepincu
Upitan za osobni stav o Stepincu, Maštruko je najprije naglasio da nije vjernik, ali ni ateist "jer je ateizam opet negativno priznanje Boga".
"Mislim da se iz Stepinčeve biografije, povijesti i onog što je radio ne mogu izbrisati dvije stvari: bio je vojni vikar hrvatske vojnice, pa time i ustaških postrojbi, a bio je i na čelu komisije za pokrštavanje. Bez obzira kako tumačili, interpretirali i vrednovali njegove pokušaje spašavanja pojedinačnih Srba, ne može se osporiti da njegove dobre namjere na žalost nisu urodile plodom i nisu rezultirale djelovanjem na promjeni njegovih stavova prema NDH i postupcima koji su bili predmet suđenja Stepincu, kao što je skrivanje ratnih zločinaca u Kaptolu", smatra Maštruko.
Maštruko je svojedobno izjavio, govoreći o odnosu dijela katoličkog svećenstva prema papi Franji, da ga "mnogi čuju, ali ga ne slušaju".
"Da, svi papu čuju, ali ga ne slušaju. Kad pogledate izjave, stavove i govore o nekoliko posljednjih papa – svi su u hrvatskoj crkvenoj, vjerničkoj i religijskoj javnosti bili slavljeni do maksimuma. Ivan Pavao II je proglašavan, bez obzira što je kritički govorio o nekim postupanjima Katoličke crkve u Hrvatskoj, za velikog i ljubljenog papu koji toliko voli Hrvate. Nećete naći ni jedan pokušaj odmaka i distanciranja od papinih odluka. On svojom pozicijom, stavovima, interpretacijama, pa i samom svojom pojavom već izaziva oduševljenje i radost. Nema ni jednog nepopularnog pape, barem u zadnjih 50-ak godina. Katolička crkva u Hrvatskoj i Hrvati neće ni jednom riječju kritički govoriti o sadašnjem papi, ali to ne znači da će njegove odluke i stavove prihvaćati, a osobito ne provoditi", ističe.
"Neće biti revizije Vatikanskih ugovora"
Ne vjeruje ni da je moguća, barem ne u idućih dvadesetak godina, revizija Vatikanskih ugovora.
"Međudržavni ugovori su ugovori višeg reda čija snaga je u tome što su iznad zakona i ugovora koji se donose na državnim razinama. Za njihovo mijenjanje treba privola i volja obiju strana potpisnica ugovora. Njihova se izmjena vrlo rijetko događa, potrebna je temeljita argumentacija i privola dviju strana. (...) S obzirom na karakter tih ugovora, teško je očekivati da bi bilo koja hrvatska Vlada i bilo koji Sabor procijenili da je Katolička crkva spremna razmatrati i prihvatiti inicijativu za promjenu", mišljenja je Maštruko.
On također ne smatra, poput nekih, da se u Hrvatskoj potiskuju i zanemaruju vjerskih osjećaja stanovništva.
"To je smiješna interpretacija koju čujemo od jednog broja političkih vođa u Hrvatskoj koji govore o osjećaju ugroženosti katoličanstva. Zaista smiješna tvrdnja! Katolička crkva je prisutna u javnom prostoru, sva društvena i socijalna zbivanja su impregnirana religijskim od općinskih razina pa do vrha. Pogledajte samo broj religijskih manifestacija i proslava, pa do naziva trgova, ulica, škola, klapa, sve je to sada pod egidom svetaca, zaštitnika. Nekada se ugled jednog grada mjerio brojem narodnih heroja ili svetaca zaštitnika, a sada je to preimenovano u nazive po osobama katoličke provenijencije ili po brigadama iz Domovinskog rata", zaključio je.
