Nije jednostavno sažeti političku karijeru Andersa Fogha Rasmussena na nekoliko riječi ili rečenica. Bivši premijer Danske i bivši glavni tajnik NATO-a globalno je priznati autoritet za područja međunarodne sigurnosti i međunarodnih odnosa, a usto je i veliki zagovornik razvijanja europskih obrambenih kapaciteta.
Usto, Rasmussen je poznat kao kritičar ruske agresije i ruskog "pokazivanja mišića" na rubovima NATO saveza. U brojnim javnim istupima ističe nužnost i vrijednost suvremenog i snažnog NATO-a, osobito u kontekstu raznolikih izazova i prijetnji s kojima se Europa danas suočava.
Danas, nakon karijere u javnoj službi, Rasmussen je na čelu firme za politički konzalting 'Rasmussen Global'. Usto, Rasmussen je i viši savjetnik ureda Boston Consulting Groupa u Kopenhagenu te osnivač neprofitne organizacije Alliance of Democracies Foundation, koja za cilj ima promicanje demokracije i slobodnog tržišta diljem svijeta.
Njegova kompanija, Rasmussen Global, bavi se podržavanjem demokratskih vlada i kompanija u snalaženju pri donošenju odluka u sve kompleksnijem globalnom okruženju. Razrađujući, oblikujući i implementirajući različite kampanje, Rasmussen Global za cilj ima utjecati na mišljenja, politike i donositelje odluka kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou. Kompanija ima urede u Kopenhagenu i u Bruxellesu, a prisutna je i u Berlinu, Parizu, Londonu i Washingtonu.
O aktivnostima, stanju u EU, globalnoj trgovini...
Uzimajući u obzir nedavnu eskalaciju tenzija na području zapadnog Balkana, kao i izazove rastućeg populizma, nacionalizma, protekcionizma i euroskepticizma diljem Europe i u svijetu, koji prijete uspostavljenom posthladnoratovskom svjetskom poretku, kontaktirali smo Rasmussena kako bismo s njim porazgovarali o gorućim sigurnosnim problemima današnjice.
Uz navedeno, u ekskluzivnom intervjuu za Vijesti.hr, Rasmussen progovara i o svojim nedavnim aktivnostima, stanju Europske unije te globalnoj trgovini i sigurnosti.
Nedavno ste s novinarom Mortenom Brinkom Iwersenomobjavili serijal o budućnosti Europe. Što Vas je motiviralo na taj projekt?
Nakon migrantske krize i Brexita, pojavila se rasprava o budućnosti EU-a. Kakve god političke razlike postojale među europskim zemljama, one imaju zajedničko nasljeđe - u vinu. Stoga sada snimamo emisiju koja povezuje kulturu ispijanja vina s političkim raspravama.
Razgovarali smo s političarima iz cijelog političkog spektra - od socijaldemokrata do stranaka koje bi se mogle opisati kao ekstremno desničarske, a intervjuirali smo sve, od zastupnika koji su tek započeli svoje karijere pa do iskusnih političara, poput bivšeg predsjednika Europske komisije Romana Prodija. Naravno, razgovarali smo i s ljudima na tržnicama i ulicama.
Do sada sam otkrio da ljudi dijele mnoge zajedničke brige o
EU-u: misle da je migrantska kriza loše riješena, brinu se da bi
globalizacija mogla donijeti nove izazove (a često ne vide dobre
stvari koje ona donosi) te ne povezuju rad EU-a sa svojim
svakodnevnim životima.
U Vašem govoru na Demokratskom summitu u Kopenhagenu
rekli ste da je temelj našeg međunarodnog poretka, temeljenog na
pravilima, u opasnosti. Možete li nam pobliže objasniti o kakvoj
se prijetnji točno radi?
Nakon Drugog svjetskog rata, vizionarski vođe s obje su strane Atlantika počeli stvarati sustav temeljen na zajedničkim pravilima, vrijednostima i suradnji, a ne na borbama za moć koje su Europu (a s njom i svijet) bacile u ralje ratova. Taj sustav je imao nekoliko stupova: EU i NATO, UN, globalni sporazum o trgovini obuhvaćen Općim sporazumom o carinama i trgovini, GATT-om, koji se pretvorio u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Taj nas je sustav držao u relativnom miru i omogućio Zapadu da se fokusira na razvoj gospodarstva i širenje svog bogatstva, a ne na pripreme za rat.
Jasno je da su svi ti stupovi pod pritiskom. To je djelomično zbog toga što demokratske države nisu uspjele iznijeti argumente kojima bi opravdale njihovu važnost, a djelomično zbog toga što ih eksterni faktori pokušavaju potkopati. Konkretno ovdje mislim da te institucije podržava odlučno američko vodstvo, koje je i samo po sebi u zadnje vrijeme manjkavo. Zaista, u nekim slučajevima možemo definitivno tvrditi da američki Predsjednik aktivno pokušava potkopati te stupove. No, poslijeratni je poredak konstruiran na takav način da sprečava Ameriku da se upliće u naše ratove – tako da je održavanje stupova u američkom interesu jednako kao i u europskom.
Utemeljio sam neprofitnu organizaciju Zaklada saveza demokracija (Alliance of Democracies Foundation) jer vjerujem da se demokratske države svijeta moraju ujediniti kako bi obranile te zajedničke vrijednosti od svjetskih autokrata i diktatora, kako bi zagovarale slobodu, slobodno tržište i demokraciju.
Dok europski populisti osvajaju sve više izbora na cijelom kontinentu, čini se da je rizik za budućnost europskog projekta ieurozone svakog mjeseca sve veći. Koji biste smjer djelovanja Vi predložili za smanjenje rizika?
Vodeći političari moraju pronaći politike koje će riješiti brige glasača o pitanjima poput životnog standarda i migracije. Prečesto nas je politička korektnost sputavala kad su u pitanju otvorene i iskrene debate o tim pitanjima, što znači da su jedini političari koji te izazove pokušavaju riješiti ekstremisti ili populisti. Naravno, populisti obično nude pojednostavljena rješenja koja ne drže vodu pod detaljnim ispitivanjem, ali ako su oni jedini koji uopće govore o imigraciji na način koji dopire do ljudi, kako se možemo čuditi tome da pronalaze sve više pristaša?
Vodeći političari ne mogu kriviti glasače kad se oni odluče za
ekstremne ljevičare ili desničare. Umjesto toga, trebali bi dobro
proučiti svoj odraz u ogledalu i zapitati se što čine pogrešno.
Uz to što ne uspijevaju riješiti ključna pitanja, mislim da je
mnogim ljudima već dosta političara koji obećavaju brda i doline
kako bi dobili izbore, a onda ništa od toga ne ispune kad dođu na
vlast.
Je li Ruska federacija danas prijetnja europskoj
stabilnosti i sigurnosti?
Rusija, ili točnije Putin, vidi Europu i Zapadni savez kao prijetnju kleptokratskom režimu. Iz tog se razloga ona koristi taktikama koje siju sjeme razdora, ljutnje i zbunjenosti u našim društvima. Rusija uvodi ono što nazivamo „hibridnim ratom“, što znači da upotrebljava širok dijapazon taktika, od direktnih vojnih sukoba koje vidimo u Ukrajini do cyber-napada, političkih atentata i uplitanja u izbore. Nakon što je Rusija protuzakonito pripojila Ukrajinu i započela rat u istočnoj Ukrajini (koji je odnio više od 10.000 života), NATO je brzo djelovao kako bi postavio snažnu obranu uz naš istočni bok. Rezultat je toga mala vjerojatnost da će Rusija konvencionalnim vojnim akcijama napasti NATO saveznike.
Doduše, ruske su taktike pokušale povećati razdore koji već
postoje. Koriste vojske automatskih botova na društvenim mrežama
kako bi širili iskrivljene priče o temama koje dijele ljude,
poput migracije ili, u nekim katoličkim zemljama, propasti
„kršćanskih vrijednosti.“ Pokušavaju hakirati servere političkih
kampanji i objavljivati sadržaj na internetu. Takve su taktike
nove granice sigurnosnih izazova. Rusija je možda ta koja je
napisala priručnik za to kako se uplitati u izbore, ali druge
države, poput Irana, također uče iz njega. Moramo pronaći načine
na koje se možemo boriti s ovim problemom i upravo sam iz tog
razloga sazvao Transatlantsku komisiju o integritetu izbora
(Transatlantic Commission on Election Integrity), koja će raditi
na ojačavanju naše otpornosti na uplitanje u izbore.
U zadnjih je nekoliko godina ponovno došlo do jačanja
etničkih i političkih tenzija na području zapadnog Balkana. Što
Vi mislite o geopolitičkoj nestabilnosti tog područja i zašto je
tome tako?
Zapadni je Balkan regija prema kojoj gajim duboke osjećaje. Nažalost, kako ste i sami spomenuli, ostaci političkih tenzija oko etnološko-religioznog karaktera regije još uvijek su snažni. Kremlj napeto promatra i dodaje ulje na vatru gdje god može, kako bi pojačao raskol u društvu. Primjerice, Rusija se uplela u referendum u Makedoniji, koji je raspisan kao posljedica makedonskog dogovora s Grčkom, jednako kao što se uplitala u američke ili europske izbore prije toga.
A ovdje je i Kina koja pokušava utjecati na regiju svojom "Inicijativom pojasa i puta" kojom investira u strateške sektore.
Države u regiji definitivno moraju odraditi svoj dio posla kako
bi prevladale te prepreke. No, moramo i paziti na one kojima je u
interesu još ih više razdvojiti. Moramo ih biti svjesni i
suprotstaviti se svakom pokušaju Rusije, ili nekog drugog igrača,
da se upliće u poslove tih država. Pojačavanje tenzija bio
bi neuspjeh za Europu i mir na kontinentu te bi samo pomoglo
Kremlju da potkopa države na zapadnom Balkanu, kao i u cijeloj
Europi.
Smatrate li da bi trenutne tenzije između Srbije i Kosova
mogle destabilizirati cijelu regiju? Mogu li te tenzije utjecati
na europske ambicije tih država?
Vjerujem da Kosovo pripada Europskoj uniji, i to kao njena punopravna članica. Kao i Srbija. Unatoč tome što pomno pratim nedavni razvoj događaja između Kosova i Srbije, inspiriran sam svime što su politički vođe te dvije zemlje uspjeli postići, usprkos međusobnom animozitetu.
Srbija i Kosovo sve više međusobno komuniciraju. Zaista vjerujem
da, ako Europa ostane uključena i ako im članstvo u Europskoj
uniji još uvijek bude dohvatljivo, zapadni Balkan može zaliječiti
stare rane i prevladati zadnje ostatke ratova iz 1990-ih
godina.
Za vrijeme Vašeg mandata kao Glavnog tajnika UN-a, radili
ste s trenutnom predsjednicom Hrvatske, Kolindom
Grabar-Kitarović, koja je tad bila Pomoćnica glavnog tajnika
NATO-a za javnu diplomaciju. Čega se sjećate iz vremena kad ste
radili uz bok prve hrvatske Predsjednice?
Imam lijepa sjećanja na suradnju s Kolindom. Uvijek je bila
marljiva, dobro pripremljena i razumjela je kompleksna pitanja.
Već mi je u NATO-u bilo jasno da će postati snažan vođa te i
dalje uživam gledajući njezin uspjeh kao
predsjednice.
Smatrate li američkog predsjednika Donalda Trumpa silom
stabilnosti ili nestabilnosti u svijetu?
Vjerujem da je svijet sigurnije mjesto čim Amerika pokaže odlučno globalno vodstvo. Kad se ona povuče, zlikovci se osjećaju hrabrije. Jako sam volio predsjednika Obamu, ali američko je povlačenje počelo s njim – a predsjednik Trump nije ništa drugo nego američki izolacionist. Trump je, u svojstvu predsjednika, donio nekoliko dobrih odluka vezanih za vanjsku politiku, ali njegova retorika "Amerike na prvom mjestu" ne uzima u obzir da je ono što zaista čini Ameriku iznimnom upravo njeno globalno vodstvo.
Uzmemo li u obzir trenutnu geopolitičku situaciju, kako biste opisali ulogu NATO-a u očuvanju globalne stabilnosti?
NATO je utjelovljenje transatlantske sigurnosne suradnje. Pokazuje svijetu snagu naše ujedinjenosti – bez obzira na naše političke razlike. Snažan NATO savez omogućava saveznicima da uspravnije hodaju svijetom, ne samo braneći se od napada, već i promicanjem zajedničkih vrijednosti. Jednostavno rečeno, NATO osigurava mir svojom kolektivnom snagom. Mora se neprestano razvijati, ali njegova je misija jednako relevantna danas kao i na dan kad je stvoren.
