Jedna od najznačajnijih političkih figura novijeg vremena i bivši ministar financija u SDP-ovoj Vladi, Slavko Linić, iskusan je gospodarstvenik. Kada je s pozicije financijskog direktora riječke rafinerije u turbulentnim vremenima uplovio u političke vode i vodio Grad Rijeku, Linić je svoje znanje pretočio u brojne zakonske akte koji su i danas na snazi. Mnogi ga pamte po uvođenju fiskalizacije, ali i predstečajnih nagodbi.
"Koliko sam uvreda doživio zbog tog zakona! Koliko medijskog nerazumijevanja pa čak i iz onih medijskih kuća koje je upravo zakon o predstečajnoj nagodbi održao na životu, spasio im kuću i radna mjesta! Koliko sam na kraju krajeva zbog toga imao i podmetanja. Da bi s druge strane upravo taj zakon spasio gotovo 50 tisuća radnih mjesta, omogućio naplatu dugovanja. Pa znate li da je prije predstečajnih zakona naplata dugovanja od države u slučaju poduzeća koja su odlazila u stečaj bila od pet do devet posto. Znate li koliko su uspijevale naplatiti tvrtke iz nižeg stupnja naplatnog reda? Nikoliko, ništa! Predstečaj je sve to uspio dovesti u situaciju u kojoj su kvalitetnije tvrtke uspijevale vratiti željeni tijek poslovanja, da ne govorim o nekim od giganata", istaknuo je Linić.
Energetika na prvom mjestu
U svom dugom razgovoru za Novi list, Linić se osvrnuo i na aktualna politička, ali i ekonomska zbivanja. Ona su u ovom trenutku sažeta na jednu riječ - koronavirus. No, dok mnogi govore o gospodarskoj krizi, a brojne su tvrtke zbog restrikcija u radu već zatvorile svoja vrata i otpustile zaposlenike, Linić je neuobičajeno optimističan.
"Nema vam straha za hrvatsku privredu ako se posvetimo onom za što smo stvoreni: energetici i poljoprivredi. U ta su nam dva segmenta razvojne mogućnosti goleme, jako dobre u svakom smislu. Za mene, kao čovjeka koji je uostalom radio i u Ini, kasnije bio i u njenom Nadzornom odboru, na prvom je mjestu energetika. Budimo na čistu - ona je na prvom mjestu i čitavoj Europi, čitavom svijetu. S obzirom na to da nam konačno postaje jasno gdje smo se doveli besramno zagađujući planet, dodatna snaga Hrvatske je u činjenici da energija koju mi možemo proizvoditi ide u red onih iz apsolutno obnovljivih izvora, dakle potpuno je ekološka", smatra bivši ministar financija.
Dodao je i kako Hrvatska ima ogroman vodni potencijal te da bi se s mikro-elektranama u privatnom vlasništvu moglo revitalizirati čitave regije poput Gorskog kotara. Nije zanemario niti kapacitete za proizvodnju solarne energije, te je istaknuo kako Hrvatska mora svoj energetski potencijal "upravo u ovom trenutku početi iskorištavati, zadovoljiti vlastite potrebe za energijom i pretvoriti je u naš izvozni potencijal".
Jačanje ostalih grana privrede
Ne plaše Linića niti crni scenariji MMF-a i Svjetske banke o padu domaćeg BDP-a te priče o čak pola milijuna nezaposlenih. Spas radnih mjesta vidi u potražnji u inozemstvu te opet u energetici i poljoprivredi.
"Nema baš nikakvog straha da će u nekom značajnijem broju narasti broj nezaposlenih. Pa koje poslove u pravilu obavljaju naši ljudi u razvijenim državama Europe? U sektoru zdravstva, građevine te kao najrazličitiji industrijski radnici. Ni jedan od tih sektora neće vani krahirati, ma vrlo će se brzo vratiti u puni ritam što u slučaju zdravstva nije ni prestalo. I dalje će njemačka industrija trebati naše radnike. Nema vam tu straha. Na nama je zadatak da se broj domaćih nezaposlenih nastavi smanjivati i to zapošljavanjem u sektorima koje konačno moramo snažno razviti. Mi moramo smanjiti udio turizma u BDP-u, ali ne da smanjimo efikasnost turizma nego da ojačamo ostale grane privrede", rezolutan je Linić.
Poljoprivredu bi, kaže, organizirao po zadrugarskom modelu, ali ne onakvom kakav je bio u prošlim vremenima, već u obliku talijanskih "cooperativa". S takvim bi zadrugama komunicirala ministarstva, fondovi i banke, a tu Linić vidi ogroman prostor za napredak, baš kao i u još jednom sektoru.
"Kod javnih radova moramo se prije svega posvetiti obnovi željeznice. Realno, uz dovršetak Istarskog ipsilona, ceste prema Sisku i granici s BiH, ili nastavku spoja Vrbovec - Podravina, za velikim cestovnim projektima nema potrebe. Ali ima za željeznicom na pravcu Rijeka - Budimpešta, tim više što se, kako vidimo, nastavlja s jačanjem kapaciteta riječke luke. Svakako, treba se značajno unaprijediti i ceste nižih kategorija jer na njima i dolazi do najvećeg broja nesreća, prečesto s jako teškim posljedicama", upotpunio je svoja optimistična predviđanja Linić.
Ujedinjeni kad je 'biti ili ne biti'
No, uzalud planiranje i svo veće ili manje ekonomsko i prirodno bogatstvo, ako nema volje i zajedničkog promišljanja oko rješenja važnih društvenih problema. Bivši ministar i u mentalitetu naših ljudi vidi pozitivnu crtu, iako tek treba vidjeti, po izlasku iz krize, kako će se on manifestirati.
"Neobičan smo mi narod. Kad nam se dogodi istinski veliki problem, kad je doslovno biti ili ne biti, mi se ujedinimo, postanemo kompaktni kao malo tko od stanovništva bilo koje europske države. Na žalost, čim ugroza prođe, nema svadljivijih i razjedinjenijih ljudi od nas. Da, jasno mi je da je uzrok tome i naše naglašeno politikantstvo, nerijetko poticano i od strane samih političkih elita, ali se ipak nadam da bismo ovog puta mogli i morali biti drugačiji. Kad bismo na razini Vlade brzo došli do strateških odluka o razvojnim pravcima, uvjeren sam da bismo u vremenu - koje mnogi doživljavaju kao predvorje moguće ekonomske katastrofe - mogli zapravo uhvatiti val koji bi nam omogućio jako dobre razvojne perspektive", zaključio je Linić.
