Sabina Glasovac iz SDP-a, HDZ-ov Zdravko Marić, Ivan Penava iz Domovinskog pokreta i Ivan Vrdoljak iz HNS-a sučelit će se u zadnjem sučeljavanju na RTL-u prije finalnog sraza dvojice najizglednijih kandidata za premijera u ponedjeljak: Davora Bernardića i Andreja Plenkovića.
Sučeljavanje vodi naša Damira Gregoret koja će goste pokušati držati na temama razvoja Slavonije koja se sve više prazni od stanovništva, no bit će riječi i o ponovno rastućem problemu epidemije korone, kampanji...
Prvo je pitanje Damira Gregoret postavila Sabini Glasovac iz SDP-a.
GLASOVAC: Nadam se da neću biti samo saborska zastupnica i da će Restart koalicija dobiti priliku upravljati zemljom jer je to jedini način da se u Slavoniji nešto napravi. Možda je najbolji opis toga što se u Slavoniji i Baranji događa dao premijer Plenković kad je rekao da HDZ pobjeđuje u dijelovima zemlje koji su u demografski lošijem stanju. To je jedna od rijetkih istina koje imamo prilike čuti. Nažalost, dijelovi Hrvatske kojima vlada HDZ ne napreduju, a jedna od žrtava takve politike je Slavonija i Baranja.
Naš program baziramo na poljoprivredi, na digitalnoj ekonomiji kojima možemo otvoriti nova radna mjesta, poticanje i buđenje prerađivačke industrije, ali i potencijal održivog razvoja. To je ukratko.
Ono što je opće je minimalna plaća od 4000 kuna, povećanje neoporezivog dijela dohotka, porezna rasterećenja i sve što može pomoći malim i mikropoduzetnicima u Slavoniji.
Često se hvalite projektom Slavonija, Baranja i Srijem, no ljudi se i dalje iseljavaju. Koji bi bili prvi konkretni potezi?
MARIĆ: Svakako nastavak tog projekta. Ukupni okvir tog projekta je oko dvije i pol milijarde eura, do sada je ugovoreno oko 13 milijardi, pet milijardi povučeno, ravnomjerno raspoređeno. S druge strane, ovo je slojevit problem koji nije nastao preko noći pa se ne može ni riješiti jednom mjerom nego kombinacijama mjera populacijske i obiteljske politike. Znate da smo rekli delimitiranje roditeljskih naknada, s druge strane su porezne politike. Naravno da ne gledamo samo na Slavoniju, ali nije jedino ona s demografskim i drugim izazovima. U potpunosti smo ukinuli porez na dohodak za one ispod 25 godina, prepolovili za one do 30. Ta je mjera bila kritizirana, ali je prihvaćena.
Što se tiče iseljavanja, trend rasta iseljavanja je usporen. Smanjuje se, a povećan je broj useljavanja. I demografski trendovi, u smislu prirodnog priraštaja to Hrvatsku muči već tri desetljeća. Usporavanje, nadam se i zaustavljanje iseljavanja, a tu je i problematika useljavanja, a ne mislim samo na strane radnike nego i na hrvatske iseljenike.
G. Penava, budite konkretni, donedavno ste bili u HDZ-u, što biste vi napravili da se situacija poboljša?
PENAVA: Situacija u Slavoniji je dramatična i to ne treba pakirati u lijepu ambalažu. I to na cijelom području Pete izborne jedinice, od Lipika, Pakraca do Iloka. Kažem dramatična jer govorim o brojkama da je svih pet slavonskih županija izgubilo 25 % stanovništva. Što se smanjivanja iseljavanja tiče, to možemo konstatirati, zadnju godinu smo izgubili samo 607 učenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali ukupno 5,5 tisuća u zadnjih sedam godina. Gubimo mlade ljude. Takva situacija zahtijeva odlučnost, a to podrazumijeva... možda je teška riječ, ali na ovu temu se morate postaviti kao da je rat, morate si odrediti revitalizaciju prostora. Kad je riječ o Slavoniji, ona je žitnica Europe, a sad je spaljena zemlja. Prebogat kraj koji obiluje najkvalitetnijim hrastom u Europi, a uglavnom ide u izvoz kao sirovina. Naše rijeke - ne možemo živjeti od eksploatacije pijeska i šljunka jer smo si tako odredili s EU. I na kraju suština boravka na selu -obezvrijedili smo ljude, njihovu imovinu i njihov rad. Dokle god ne uspostavimo situaciju da svaki proizvod sela, od jabuke do jajeta, ima cijenu i da onaj koji to proizvede može to po određenoj cijeni prodati, nećemo moći svjedočiti povratku slavonskog sela, jer seljak nema što raditi na tom selu.
G. Vrdoljak, konkretni potezi?
VRDOLJAK: Ja se neću složiti ni s kolegicom Sabinom ni s Ivanom. Mislim da je Slavonija bila najmoćnija u bivšoj zemlji, ne zbog poljoprivrede nego zato što je bila jaka industrija. I dok ne shvatimo da moramo reindustrijalizirati Slavoniju i Baranju, nećemo napraviti dodatnu vrijednost. A da bismo općine i gradove učinili industrijski moćnima kao nekada, ne možemo očekivati da će to financirati strane banke. Država Hrvatska mora donijeti Strategiju financiranja investicija u prehrambenu i prerađivačku industriju i to je vrlo konkretna mjera, to mora raditi HBOR. Kolega ministar Marić i ja smo razgovarali o tome. HBOR se ne može više ponašati kao komercijalna banka, mora se pretvoriti u razvojni fond i financirati nova zapošljavanja i investicije...
Zašto to niste napravili prije?
VRDOLJAK: Ove milijarde o kojima je govorio kolega Marić su stvarno uložene. U ceste, odvodnju, u socijalne mjere, i to je potrebno. Apsolutno nužno. Ali ne može se sve odjedanput napraviti. Ne može se očekivati da postoji čarobni štapić jer je problem nastajao 20 godina. Reindustrijalizacija je prioritet. Imam nekoliko projekata za financiranje novih investicija u Osijeku, da popunimo te poslovne zone koje smo opskrbili strujom, vodoopskrbom, odvodnjom, a nikog nismo doveli jer je problem u financiranju. Druge smo mjere predstavili danas, od vrtića, sporta, ali mislim da nemamo vremena.
GLASOVAC: Projekt Slavonija ne postoji. Slavonija je dobila dio sredstava kao i ostale četiri regije u Hrvatskoj, ono što joj pripada. Projekt se sveo na to da vladajući popisuju sve projekte i povučena sredstva iz Europskih fondova od 2014. do danas i to zovu Projektom Slavonija. A nikako da odgovore zašto su sredstva namijenjena oživljavanju Slavonije završavala u vilama nekih HDZ-ovih moćnika i u investicijama na moru, što nikad nije demantirano.
Neugodno mi je slušati ove jedne te iste priče i obećanja. Dnaas obećavaju delimitiranje roditeljskih naknada, dakle 12 mjeseci pune plaće za jednog roditelja. To su obećavali i prije četiri godine. I ne samo to. Obećavali su i tisuću kuna za novorođeno dijete. Nije za vraga da je državni tajnik u HDZ-ovoj i HNS-ovoj vladi, g. Strmota, na press konferenciji dao ostavku i rekao da je demografska politika HDZ-a lakrdija i da u njoj ne želi sudjelovati.
Podcjenjuju Slavonce i Baranjce prodajući im svake četiri godine jedne te iste priče.
G. Marić, odgovorite na to da Projekt Slavonija ne postoji te na to da delimitiranje roditeljske naknade jest bilo u programu i prije četiri godine.
MARIĆ: To me pitate ili konstatirate? Ne mogu se ni blizu složiti s ovime. Ali želim reći, jutros sam bio u poduzetničkoj zoni u Gradištu kraj Županje. Tamo imate drvno-znanstveni projekt vrijedan 25 milijuna kuna, inkubator Slavonski hrast. Namjera je podignuti na višu razinu problematiku u središtu spčvanskog bazena, bogate šume, da nemamo više situaciju da izvozimo trupce da bismo uvozili namještaj. Ljudi s kojima sam razgovarao kažu: osigurajte nam sirovinu. To je isključivi Projekt Slavonija, financiran iz državnog proračuna. Što se tiče pojedinih obećanja, emisija je prekratka. Pogledajte u našem programu što je ispunjeno, velika većina jest, neću se ni referirati na ono što je bilo u Planu 21 za koji je čelnik SDP-a rekao da je figurativan.
PENAVA: Rekli ste da budem konkretniji, ne mogu biti konkretniji. I Zdravko se dotaknuo Otoka, klastera. Imam dopis g. Pervana, jednog bogatog Hrvata u Švedskoj, vlasnika više od 1800 patenata u industriji podnih obloga, koji je 2017. kada je prvi put zaiskrilo na relaciji gradonačelnnik Vukovara - premijer Plenković... Sve su ove mjere potrebne, ali ne mijenjaju suštinu. Ne zadržavaju ljude. Na toj drvnoj masi smo imali garantirano 500 radnih mjesta. Nažalost je priča završila tako da je unatoč garancijama i ministara i premijera da su pobijedile interesne strukture preko kojih naprosto ovakvi investitori ne mogu ući.
Može li konkretnije? Ja mislim da ne. Neću se složiti s Ivanom kad je spomenuo industriju, ali pitali ste za hitne mjere za revitalizaciju sela. Posljedice su tu i promjene društvenog uređenja od '90-ih nadalje...
VRDOLJAK: Ja bih volio da se za ovim stolom dogodi, ako imamo ovaj primjer, to je 500 ljudi. Nitko od nas ne može zbog svojih osobnih ili stranačkih preferencija odustati od toga. Napravimo taj spisak, ja ih imam nekoliko.
Ja sam bio u vladi sa SDP-om, imali smo užasniih problema tamo kad smo radili regije, regionalnu podjelu. Ja sam se mogao svađati sto puta da to ne paše Slavoniji i sjeveru, ali je Slavonija i sjever ušla u Zagreb i palo nam je. Sjećate se toga. Neke strukture u SDP-u su tada inzistirale. Bože moj, nije to bila jedina tema u vladi. Sad se to korigiralo, sad su neke stvari bolje. Možemo li sve popraviti u godinu dana? Ne možemo, ali možemo se prestati svađati, nabacivati se blatom i početi razgovarati o životima ljudi. Kako jedni drugima možemo pomoći, kada uđemo u Sabor da ne zaboravimo gdje smo izglasani, da se vratimo u te gradove i da pomognemo u ovakvim projektima.
MARIĆ: Nemojmo zaboraviti na činjenicu o 123.000 radnih mjesta, ovakvi primjeri - nisam htio reklamirati, ali sam bio u Tvornici furnira u Poduzetničkoj zoni Otok i tamo sam razgovarao o 162 zaposlenih i velikim planovima. To je jedna od lokacija gdje mi je rečeno: osigurajte nam sirovinu.
GLASOVAC: Nema ovdje svađe, razgovaramo o podacima i činjenicama. I neispunjenim obećanjima. Mi smo svoj ceh platili, 2015. godine su nam građani rekli da nismo ispunili obećano i da nam ne daju povjerenje. Moramo razgovarati i o vjerodostojnosti. Kad slušam vas i g. Marića, čini mi se da Slavonci savršeno žive, ali toga nisu svjesni. Otvorilo se 100.000 radnih mjesta, uložili ste ogromna sredstva...
VRDOLJAK: Nismo to rekli, nemojte mi stavljati riječi u usta koje nisam izgovorio! Istina je da je tamo zapanjujuće teška situacija i moramo nuditi rješenja pa makar se i posvađali u raspravi, ali kad zaključimo, bez obzira tko pobijedio. Ako treba sirovina za investiciju, ja trebam financiranje za novu Tvornicu papira u Belišću i razgovarao sam o tome s ministrom Marićem...
Lako se možemo složiti, ali praksa je druga stvar. Koronakriza dodatno komplicira gospodarstvo cijelog svijeta. U prvom valu smo imali potpuno zatvaranje, to više nije realno. G. Penava?
PENAVA: Dugujete mi još pola minute. Složio bih se s gđom Sabinom, dojam koji se stvara i na konto Vukovara i Slavonije, da su tamo uložene milijarde, obećana zemlja, što da očekujete nego Kaliforniju ili Švicarsku. Ali podaci nas osporavaju.
Sve je lijepo za stolom prije izbora, a kad izbori završe... Citirat ću jednu rečenicu dopisa gospodina Pervana prema Vladi: "Kako vrijeme odmiče, vidimo da iz Zagreba ne dolaze pozitivni signali i da inertnost državnog aparata i s njima povezanog menadžmenta Hrvatskih šuma će proizvesti samo daljnji negativni učinak na Vukovar i Slavoniju, koji više nemaju čekati. Ako to Šveđanin investitor govori, što dalje možemo pričati?
Gospodine Vrdoljak?
VRDOLJAK: Lockdown, ne. Ni u kojem obliku. Danas znamo malo više nego prije pola godine. Ne samo o virusu nego i o posljedicama za gospodarstvo. Ali, slušati preporuke Stožera i epidemiologa, nemam druge autoritete da ih slušam, da, svakako, ljudi moraju imati više samodiscipline. Svi ponašanjem moramo pokazati da je virus prisutan, ali više ne možemo zatvarati ekonomiju. To je bilo nužno, bilo je skupo, ali bilo je nužno i svaki put sam to podržao.
Što vi kažete, gospođo Glasovac, mislite li da je bilo pogrešno zatvarati toliko toga?
GLASOVAC: Kad se vratimo unatrag, čini se da je dosta toga bilo izmanipulirano, dijelom svjesno, dijelom nesvjesno. Pri kraju se Stožer počeo zloupotrebljavati u dnevno-političke svrhe. Međutim, kad je na valu tzv. popularnosti Stožera Vlada odlučila pošto-poto isforsirati ljetne izbore i naglo popustiti mjere... Pitanje je koliko smo to pametno napravili i odlučili jer vidimo što se danas događa.
Ali vratila bih se na nešto drugo. Ako budemo ponovno prisiljeni pomagati poduzetnicima, obrtnicima i gospodarstvenicima jer situacija sigurno neće biti laka, sigurno nećemo moći ići na švedski model ili nešto drugo jer naš zdravstveni sustav to ne može podnijeti kao neki drugi. Nadam se samo da će potpore završavati u pravim rukama, da će se napraviti jedan balans, da nećemo podupirati kockarnice koje imaju godišnje prihode između 250 i 450 milijuna kuna, a da neki kojima je to potrebno, ostanu bez potpora. Iskreno se nadam da će se i banke uključiti u tu priču. Postavlja se pitanje zašto se banke, pa čak ni Hrvatska banka za obnovu i razvoj nije apsolutno uključila u kreditiranje, odnosno, u pomoć poduzetnicima u ovom cijelom periodu koronakrize. Tu država mora intervenirati.
Što vi kažete, gospodine Mariću?
MARIĆ: Više od 500 kreditnih partija je u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj u obradi i odobravanju kredita. Tu je i HAMAG, govorimo o stotinama milijuna, moratorijima od šest mjeseci, pogođenima koronom devet mjeseci i turizmu 15 mjeseci. Točno je HBOR ciljao da svi turistički akteri s tim moratorijem praktički ne dolaze prije početka iduće turističke sezone nego na kraju.
Znači, mjere su stigle u prave ruke?
MARIĆ: Naravno. Moram još nešto reći što se tiče zdravstveno-epidemiološkog dijela, očito svi imamo kratko pamćenje. Gledali smo u Stožer kao u Boga, svi smo slušali što govore i pridržavali se toga. Rezultati potvrđuju da su i Vlada i Stožer odradili sjajan posao u zaštiti ljudskih života. Znali smo da će to imati skupu cijenu na gospodarstvo, ali nitko nije ovo očekivao. Nitko nije očekivao ovako izdašne, ali i promptne mjere. U danim okolnosima, ako zakasnite tjedan, dva ili tri, imate i stotine tisuća nezaposlenih.
Jeste li ikada pomislili da ne želite biti ministar financija?
VRDOLJAK: Svaki tjedan.
MARIĆ: Dnevno nekoliko puta.
Možete li obećati građanima da želite ostati na toj funkciji jer niste demantirali ambicije prema realnom sektoru?
MARIĆ: Pustimo mi prvo parlamentarne izbore, imamo još deset dana da raspravljamo o važnim temama za Hrvatsku.
Ali, građani kad zaokružuju vaše ime, željeli bi znati što očekuju?
MARIĆ: Ne bih bio na listi da mi nije povjereno to povjerenje. Pustimo izbore i pričekajmo rezultate pa ćemo biti pametniji. Dok god obnašam funkciju ministra financija, radit ću je najbolje što znam i umijem.
Gospodine Penava, koji su vaši planovi kad govorimo o listi? Prvi ste na listi Domovinskog pokreta, ali niste član. Planirate li u Sabor, dogodine su i lokalni izbori?
PENAVA: Planiram ići u Sabor, ali kao što su govorili i prije mene, hajmo sačekati rezultate nakon 5. srpnja pa ćemo vidjeti što će se događati oko sastavljanja izvršne vlasti i daljnjih poteza.
Vidite se u Vladi, u izvršnoj vlasti?
PENAVA: Izvukli ste taj zaključak.
Pitam vas, vidite li se u izvršnoj vlasti?
PENAVA: Možda da, možda ne, rezultati će pokazati. Ostao sam i bez korone pa bih se na to vratio. Nema prostora za lockdown, situacija je vrlo ozbiljna. Najrizičnije skupine treba zaštititi i dvojbe nema, reakcija u prvom udaru je bila vrlo dobra, međutim, s odmakom i posljednjim događanjima, počevši od nesretnog Zadra i prije toga, vjerujem da sam, kao i većina ljudi, ostao bez povjerenja u Stožer i u Vladu. Nije mi jasno kako jedni moraju u samoizolaciju, jedni ne moraju, zašto se koriste različiti pristupi, zašto smo umjesto projekta korona-free u smislu pomoći turizmu dobili kontraudar i negativnu reklamu na Reutersu i CNN-u? Znači, jedno, po meni, jedno vrlo neodgovorno ponašanje. Naravno, lako je kritizirati i ne biti u cipelama ljudi koji odlučuju, ali ipak je drugo poluvrijeme na vrlo niskoj razini, podložno utjecaju politike. Pokazalo se, čim stvari postanu podložne politici, gube na kvaliteti, postaju vrlo manipulativne i gubimo povjerenje.
Vratimo se na vaše političke ambicije. Vidite li se u kontekstu suradnje s aktualnim premijerom, ako bude mandatar?
PENAVA: Znate gdje se vidim? U konkretnim projektima i stvarima. Sad smo se dotakli poljoprivrede. Ljudi, danas proizvodimo 20 posto toga i to nam je korona pokazala, da nismo samodostatni. Obećavam da ćemo po proteku mandata biti na 60 ili 70 posto.
U tom kontekstu je moguća suradnja s Andrejem Plenkovićem?
Te vrijednosti su iznad Ivana Penave i svih nas, to su prioriteti i stavovi koje zastupam.
Gospodine Vrdoljak, rekli ste da se povlačite iz politike, a evo vas opet.
VRDOLJAK: Povukao sam se s mjesta predsjednika stranke i rekao sam da ću se vratiti u Osijek. Želim se vratiti na komentar da su izbori došli prerano. Izbori su za deset dana i vrlo brzo ćemo imati pred sobom, oni koji dobiju povjerenje građana, vrlo ozbiljne odluke kako će financirati i što će raditi za izlazak iz krize. Je li mi stvarno mislimo da ćemo mi čekati buduću vladu koja će odlučivati o desecima milijardi krajem godine? I pričati o tome da je razlog za to jer je netko popularan ili nepopularan? Nemoguće je i danas reći kakva će biti epidemiološka situacija u devetom ili desetom mjesecu. Zato je bitno što prije formirati vladu i kod formiranja vlade sve razlike koje postoje svesti na zajednički nazivnik rezultata koje isporučujemo građanima, ovoga puta Slavoniji.
Gdje se vi vidite u toj priči i osjećate li odgovornost s obzirom na to da je sad pitanje hoće li HNS uopće biti parlamentarna stranka? Vrlo dobro znate da ste demantirali da ćete se ikad dogovoriti s HDZ-om, dobro znate da ste prije četiri godine bili na listi SDP-ove koalicije. Preko te koalicije ste dobili mandat, osjećate li osobnu odgovornost?
VRDOLJAK: Zbog te odgovornosti sam dao ostavku na mjesto u Saboru, nisam uzeo "6+6" i otišao u realni sektor. Nisam htio biti niti teret građanima, jedan sam od rijetkih, nažalost. Sve što smo odradili, a što je bilo u programu u koaliciji sa SDP-om smo odradili u ovom mandatu.
A što sad, ako dobijete mandat, hoćete li u Sabor?
VRDOLJAK: Mogu samo nabrajati. Od subvencioniranih kredita, od POS-a, od kurikularne reforme, reforme obrazovanja, sve... Od Istanbulske, koju SDP nije htio potpisati.
GLASOVAC: O, Bože.
VRDOLJAK: Jer smo tada tražili kao HNS u Vladi da se potpiše, ali nije bio valjda dobar trenutak za SDP. Sve smo ispoštovali i na osnovi rezultata koje smo ostvarili u tom mandatu izlazim s autoritetom na izbore.
Hoćete li u Sabor ako dobijete mandat?
VRDOLJAK: Nisam vam ja za Sabor. Ako sam za išta, onda sam za realni sektor ili operativnu realizaciju. Bio sam kratko u Saboru. Mislim da postoje ljudi...
Zašto ste onda na listi?
VRDOLJAK: Želim dobiti povjerenje da bih napravio investicije u Osijeku, Belišću, Miholjcu, Belom Manastiru, Đakovu, Našicama...
Želite u izvršnu vlast?
VRDOLJAK: Želim. Želim pomoći ljudima koji žele u nju kako bismo što prije realizirali, s obzirom na iskustvo, znanje, sve što je potrebno...
Možete s bilo kojom opcijom u izvršnu vlast?
VRDOLJAK: Svi koji prihvate program i koji će donijeti korist, koji će vući društvo naprijed, bit će naši partneri.
Gospođo Glasovac, vidite li se vi u suradnji s gospodinom Vrdoljakom?
GLASOVAC: Ono što nikako ne mogu probaviti jest da je HNS uništio jednu dobro osmišljenu cjelovitu kurikularnu reformu, koja je sastavni dio Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja je službena državna obrazovna politika. Od predškolskog odgoja do znanosti i visokog obrazovanja. To ne čudi, obrazovanje je bilo "smokvin list" u pregovorima kako bi zadržali svoja mjesta u pojedinim i vrlo bitnim državnim firmama. Izgovor za to bilo im je obrazovanje. Naša djeca su postala predmet jednog glupog i nedorečenog eksperimenta.
VRDOLJAK: Zašto to govorite?
GLASOVAC: Učitelji i nastavnici nikad nisu bili nezadovoljniji jer ih se ponižava.
VRDOLJAK: Moram na ovo odgovoriti.
GLASOVAC: Zapravo, to je nešto što se nije smjelo dogoditi.
VRDOLJAK: Moram odmah.
GLASOVAC: Što se tiče vjerodostojnosti i tko je izdao birače, ne bih o tome, to će gospodin Vrdoljak vidjeti na ovim izborima, što su sa svojom vjerodostojnošću napravili.
Što se tiče Istanbulske konvencije, vi biste trebali znati da smo napravili prvi korak u potpisivanju, odnosno, pristupanju Konvenciji Vijeća Europe o zaštiti žena i djevojčica žrtava nasilja u obitelji. Međutim, jako dobro znate da nismo napravili drugi korak jer je trebalo složiti financijsku konstrukciju, a vi jako dobro znate iz čega smo mi čupali zajedno državu i kako smo državu od minusa BDP-a osam godina doveli do plusa od dva posto BDP-a.
VRDOLJAK: Isti argument kako su u mandatu kad sam bio u Vladi sa SDP-om padale plaće u obrazovanju.
GLASOVAC: Svuda su padale.
VRDOLJAK: U mandatu, sad s HDZ-om, volim ih isto kao SDP, da ih volim, ne bih bio u HNS-u. Nikad neću biti odan, valjao ili nevaljao SDP-u, nego ću biti odan zdravom razumu. Tada smo rušili plaće. Sa Zdravkom Marićem smo ih dizali.
GLASOVAC: Zašto, koliki je bio BDP, što smo naslijedili od Sanadera?
VRDOLJAK: Uopće ne mislim da bi on napravio suprotno, ali smo realno dizali plaće. Za 4,5 milijarde kuna je dignut proračun Ministarstva obrazovanja u ovom mandatu. Za vrijeme kolegice Sabine, bio sam dio te Vlade, meni je tad bilo neugodno. Tad se moglo, da se željelo, više napraviti u obrazovanju. Znate što je problem, velike stranke doživljavaju obrazovanje kao 13. prase.
Gospodine Penava, hoćete li nastaviti ovakvu obrazovnu reformu?
PENAVA: Dizalo se ili ne, nas je u Slavoniji sve manje. Znači, mi sad pričamo o projektima, koji neću reći da nemaju značenje, ali na terenu ništa ne mijenjaju.
Što se zaista napravilo kad govorimo o obrazovnoj reformi? Biste li sugerirali nastavak ovakve reforme?
PENAVA: Ovakve ne. Obrazovanje bi moralo biti usmjereno prema nečemu, prema zadovoljavanju potreba društva, formiranju osoba i to je cijela suština. S tabletima ili bez. S ovakvim ili bez ovakvog kurikuluma.
VRDOLJAK: Očito su se Domovinski pokret i SDP složili oko zaustavljanja reforme.
PENAVA: Pričamo o Slavoniji. Govorili smo o proizvodnji, o ljudima kojih više nema, koji nisu u stanju kroz ovaj sustav proizvesti nešto dovoljno dobro i kvalitetno pa hajmo ih kroz obrazovni sustav naučiti što je dobro i kvalitetno. Međutim, bojim se da je to sve prazna priča. Zašto to mislim? Jer su to, pokazale su godine, isprazne floskule. Jer iza svega ne stoje ljudi, čvrsti, s karakterom, koji neće trgovati prema uvozničkim lobijima, prema interesnim skupinama, Europi, Amerikancima, Rusima... Koji će robovati hrvatskom čovjeku.
Gospodine Mariću, imate li stav i kritike na obrazovnu reformu?
MARIĆ: Naravno da imam. Bitno je znati što i kako djecu učimo. Budem ponosan na razrednicu kad s mojom djecom pali lampione za Vukovar 18. studenog. To je dobro, lijepo i važno, da djeca uče. Ali, što je još važno? Krenuli smo s temom Slavonije. Za sve je ključna odrednica obrazovne reforme da bude bolje povezana s tržištem rada, da mi obrazujemo ljude za profesije koje su tražene, a ne da obrazujemo djecu da danas-sutra budu nezaposlena. Ono što je važno, ništa se ne može dogoditi preko noći. Slojevitost problema Slavonije, iseljavanje demografije i gospodarskog razvitka, leži i u tom problemu. Sustav plaća ne smijemo negirati i ne smijemo bježati od njega. I nismo bježali, imali smo najveći štrajk, povećali smo plaću dvoznamenkastim postotkom, kao nitko prije. Jer, moramo imati zadovoljne učitelje, ali i liječnike. Treba prepoznati što smo napravili kao državna uprava.
GLASOVAC: Zašto ste imali najveći štrajk? Uvijek su najveći teret podnosili obrazovni i zdravstveni djelatnici, jer su im stavke u proračunu najmasovnije. Ti ljudi su smatrali da kad državi krene bolje, da će im se vratiti oduzeto. Vi ste ih vukli i ponižavali dva mjeseca, da biste im dali na rate dostojanstvo koje su tražili kroz reguliranje 6,11 koeficijenata. I to ste im odgodili do 2021., a da ne spominjem da je aneks ugovora još od Jadranke Kosor i to im još niste vratili.
Vi možete iz oba iskustva govoriti, gospodine Vrdoljak?
VRDOLJAK: Mogu. S jedne stranke su sindikati kritizirali da je Vlada Zorana Milanovića najviše rezala, čak i nepotrebno više. Ali, ono što bih volio je da se prekine jedan jal koji ima SDP. Stručne radne skupine su formirane u vrijeme vlade SDP-a, pod ministarstvom koje je vodio SDP i kad smo ušli u vladu, jedna od želja kolega iz HDZ-a je bilo promijeniti radnu skupinu, ali nismo to htjeli jer je to struka i gubilo bi se vrijeme. Rekli smo da trebaju završiti posao jer ne bismo inače stigli. Stručne radne skupine su završile posao i onda su kolege iz SDP-a, puni jala, rekli da ništa ne valja.
GLASOVAC: To nije istina.
VRDOLJAK: Je. Jer niste to izvršili.
Idemo još kratko, gospodine Penava?
PENAVA: Vrlo kratko. Možda ću biti zločest, ali nenamjerno. Naveo sam brojke na početku. Samo za Vukovarsko-srijemsku županiju, 5500 učenika je manje, pomnožite to s pet slavonskih županija. O čemu govorimo? O plaćama profesora koji nemaju posla? Međutim, kad slušam ovu raspravu, daleka mi je iz prizme Vukovarca i Slavonca. Tko od nas živi u Slavoniji i tko se susreće s tim problemima? Tko od nas ulaže i ima nekretnine u Slavoniji? Pitam to jer stavite se u situaciju mlade slavonske obitelji, koja treba dići milijun kuna i kredit na 30 godina za kuću, a ta kuća odmah vrijedi jedva 500.000 kuna. Kako da idu na more, kako da nešto omoguće svojoj djeci? U usporedbi sa svim problemima, to nije beznačajna priča.
VRDOLJAK: Čovjek je u pravu, moramo se koncentrirati kako ljudima omogućiti posao.
GLASOVAC: Obrazovanje je pretpostavka svega, bez njega ničega nema. Moramo ulagati u mlade ljude, paralelno i u njihove roditelje. To nije beznačajna priča, kad pričamo o djeci i ljudima koji ih obrazuju. A rijetki su u Slavoniji koji imaju posao, iako ih neki nazivaju uhljebima.
MARIĆ: Obećavam da vam ništa nećemo ostaviti na čišćenje. Jer ćemo nastaviti voditi državu.
VRDOLJAK: Kolegica Sabina zna što smo učinili za škole u Osijeku.
Gospođo Glasovac, s kim vidite suradnju nakon izbora jer izvjesno je da nitko neće imati potrebnih 76 mandata?
GLASOVAC: Sa strankama s kojima dijelimo svjetonazorske i programske zajedničke interese i okosnice.
Konkretno?
GLASOVAC: To su zastupnici nacionalnih manjina, lijeve stranke kao Možemo!, Pametno, Fokus... Stranke s kojima dijelimo viziju progresivne Hrvatske.
HNS?
GLASOVAC: To nije nekadašnji HNS. Oni nisu izdali nas nego birače koji su dijelili građanski svjetonazor. To više nije isti HNS.
Gospodine Mariću, hoćete li se napokon učlaniti u HDZ?
MARIĆ: Tu sam gdje jesam, HDZ mi je dao veliko povjerenje da nosim listu u V. izbornoj jedinici i na meni je učiniti sve što mogu da tamo osvojimo povjerenje.
Pričalo se da ćete se učlaniti.
MARIĆ: Svašta se pričalo.
Nećete se učlaniti?
MARIĆ: Ne.
Suradnja HDZ-a s Domovinskim pokretom?
MARIĆ: Važno je sa što većom razlikom osvojiti izbore, da se govori o programima na konstruktivan način.
Gospodine Penava, suradnja s HDZ-om?
PENAVA: Ponovno ću citirati, kao što jesam u posljednje vrijeme... Kad su Einsteina pitali što je ludost, rekao je da je ludost ponavljati stvari opetovano na isti način i očekivati drukčiji rezultat. Dakle, Slavonci, ako želite promjenu trendova, vrlo je jasna poruka što trebate činiti i napraviti potreban iskorak. Što se suradnje tiče, tko bude spreman braniti boje Slavonaca, seljaka, naših sela, općina, ali ne samo Slavonije već i svih ruralnih područja od Prevlake do Iloka.
VRDOLJAK: Samo bih jednom rečenicom htio reći kako HNS nije isti. Osim u Rijeci gdje nas je SDP zvao u pomoć da ne idu na nove izbore i u Osijeku gdje smo u koaliciji već dva mandata i hvala vam na podršci nezavisnom gradonačelniku Vrkiću koji je kod nas listi. To je licemjeran pristup SDP-a. Kod nas se sve svodi na jedan nazivnik, ni lijevo ni desno. Idemo s onima koji će Hrvatsku vući naprijed, koji neće izbacivati informatiku kao obavezni predmet, koji neće zabranjivati 5G i koji se neće vraćati na ideološke teme.
