Teritorijalni preustroj RH je bio tema današnjeg okruglog stola u Hrvatskom novinarskom društvu. U tijeku je analiza jedinica lokalne i regionalne samouprave na temelju koje će se osmisliti novi teritorijalni ustroj Republike Hrvatske, rečeno je na današnjem okruglom stolu na tu temu, što još uvijek ne znači niti rezanje broja općina i zaposlenih lokalnoj samoupravi, kao što je to svojevremeno najavila potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič.
"Ni jedan korak u smislu odluka u ovom poslu ne možemo napraviti prije nego se obavi najšira moguća rasprava, dok stručna i druga javnost ne iznese što misli o mogućim koracima koji dolaze, prije nego završi analiza temeljena na kriterijima koji će pokazati je li preustroj koji bismo radili moguć i prije nego dobijemo preduvjet svih preduvjeta - politički konsenzus", izjavila je premijerka Jadranka Kosor, govoreći o temi teritorijalnog preustroja RH.
Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks ranije je objasnio da je zasad po kriteriju financijske samoodrživosti "obrađeno" tek 18 od od 576 jedinica lokalne samouprave, i to u pilot projektu privatne konzultantske tvrtke Micro Group. Podaci te višemjesečne analize koji će biti prikupljeni do sredine sljedeće godine tek se trebaju uskladiti s ostalim kriterijima: geografskom, demografskom, fiskalnom, administrativnom, infrastrukturnom, povijesno-kulturnom...
"Ništa od poslova koji su započeli i niti jedan od poslova na preustroju teritorija ne može biti temelj za poništavanje rezultata lokalnih izbora", kazala je premijerka. Upitali smo Šeksa u pauzi okruglog stola koliko bi mogle potrajati analize o kojima je govorio, a on smatra da bi ispitivanja mogla potrajati oko pet godina.
"Imamo situaciju bolesne centralizacije, totalno sva jaja su u jednoj košari!", naglasio je HNS-ov Radimir Čačić izabravši centralizaciju kao osnovni problem lokalne samouprave. "Naš problem je totalna moć i novac u jednoj ruci, potpuna politička ucjena do dna i smrvljenost na dnu", komentirao je Čačić postavljajući pitanje leži li rješenje lokalne samouprave u Hrvatskoj u ukidanju 15-ak ili 150 općina.
Ključni problem nije niti 3000 zaposlenih u lokalnoj samoupravi, smatra on, nego u činjenici da centralnoj državi odlazi oko 90, a lokalnoj samoupravi tek deset posto prihoda.
Naveo je i kako su tri četvrtine općina i dalje ovisne o proračunskom novcu, no da se taj novac dijeli bez kriterija. U trenutku kada centralna država daje novac, kaže on, onda ima pravo reći spomenutoj jedinici lokalne samouprave koliko novca smije biti rezervirano, primjerice, za plaće zaposlenika. Smatra da su županije zastarjele. U razgovoru s novinarima upozorio je na nelogičnost djelovanja Vlade.
"Ovdje pozivaju na široku raspravu, a Zakon o regionalnom razvoju piše Vlada, po hitnom postupku se izglasava u Saboru, a sve što će biti od javne rasprave bit će objava donošenja zakona u Narodnim novinama", kazao je Čačić.
Šef Udruge gradova Vojko Obersnel naglasio je Europski prosjek da država na lokalnu samoupravu troši 29,51 posto javnih rashoda. U Danskoj je taj udio u javnim izdacima najveći i iznosi čak 63,1 posto, što ukazuje na visoku decentraliziranost.
"Poražavajuć je podatak da samo Malta i Grčka u udjelu rashoda u javnim izdacima sza lokalnu samoupravu izdvajaju manje od Hrvatske", kaže Obersnel.
Naglasio je kako lokalna i regionalna samouprava nije tako rastrošna kao što se čini, jer udio stanovništva koji u njoj radi iznosi tek 0,83 posto dok je u Europi taj prosjek 3,45 posto, a samo 96 jedinica lokalne samouprave troši više od 20 posto proračuna na plaće zaposlenika.
Ivan Jakovčić iz IDS-a je predložio da prilikom preustroja treba voditi računa da lokalnoj samoupravi ostanu ovlasti i nadležnosti zagarantirane Ustavom.
Ministar uprave Davorin Mlakar kazao je da su podaci prezentirani danas na okruglom stolu, a prema kojemu velik dio Splitsko-dalmatinske županije nije financijski samoodrživ, ne znači da će se pojedini gradovi ili općine ukinuti.
Pojasnio je kako je Ministarstvu dio podataka za današnju raspravu dijelom besplatno ustupio Ekonomski institut, dok je veći dio ustupila konzultantska tvrtka Micro Grupa koja se bavi prikupljanjem podataka o regionalnom razvoju.
"Studije nisu gotove pa nismo platili ništa. O cijenama koje smo preliminarno dogovorili ne bih govorio s obzirom da ugovor nije potpisan. Do sada su radili besplatno jer su studiju radili za neke druge projekte. Cijena ovisi o količini podataka koje ćemo preuzeti za naše potrebe", kaže Mlakar. Natječaj nisu raspisali jer će kada se sve utvrdi zatražiti ponudu i od drugih ponuđača.
"Micro Grupa nam je dala svoje podatke kao svojevrsnu reklamu kako oni to mogu napraviti", objasnio je Mlakar. Na pitanje kada će njegovo Ministarstvo prionuti reorganizaciji i rezanju kadrova u glomaznoj i skupoj državnoj i javnoj upravi, odgovorio je:
"To ste vi konstatirali, ja ne mislim tako. Državna uprava nije ni jako glomazna, ni jako skupa, dok javna uprava ima preko 230 tisuća zaposlenih".
Jadranka Kosor i ministar pravosuđa Ivan Šimonović komentirali su polugodišnje izviješće glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza koje je predstavio pred Vijećem UN-a 3. prosinca. U izvješću stoji da Hrvatska ne surađuje u potpunosti sa Haškim sudom jer vlasti još uvijek nisu ustupile Tužiteljstvu tzv. topničke dnevnike.
Kosor je poručila kako na pronalasku "topničkih dnevnika" rade najkvalificiraniji ljudi 24 sata dnevno, a na pitanje nada li se skorom pronalasku dnevnika odgovorila je kako treba biti strpljiv i da je ona uvjerena da će buduće Brammertzove ocjene suradnje biti pozitivne i da do blokade pregovaračkog poglavlja o pravosuđu neće biti.
Šimonović je kazao kako je već u ovom izvješću napomenuto da je došlo do "napretka u suradnji i da sad ne treba očekivati 'Veliki prasak'".
Prethodni članci:
arti-200907230049006
arti-200907270012006
arti-200910070346006
