Na policama trgovina svi smo primijetili više cijene hrane, a isti trend vidljiv je i na tržnicama. Na nekima u Zagrebu cijene voća i povrća i trostruko su više nego na Zelenoj tržnici.
Usporedili smo cijene i uvjerili se gdje je isplativije opskrbiti se sastojcima za nadolazeću zimnicu i jesu li Hrvati domaće proizvode spremni platiti više.
Ljeto je pri kraju pa pripreme za zimnicu već počinju. Ovdje na zagrebačkoj Zelenoj tržnici voće i povrće prodaje se na veliko, ali rado će građanima prodati i manje količine.
"Dolazim ovdje samo radi zimnice. 9 i 10. mjesec. A što se tiče cijene, prihvaćam ih takve kakve jesu - bitno mi je da nađem što mi treba", kaže Marko Odrljin.
"Pa uzeo sam malo graha, luka i tako. Pa jeftinije je nego u tržnicama ovima i lancima stranim", dodaje Ivo Lagundžija.
"Naspram ove sve suše, tuče, poplava... Ja mislim da su cijene okej. Samo da nam je više kupaca", jasno će prodavačica na Zelenoj tržnici Ljubica Vrcan.
No ne nedostaje prekupaca koji često kupljene namirnice s ove tržnice prodaju puno skuplje u gradu. Koliko, pokazala je usporedba cijena voća i povrća na Zelenoj tržnici i onoj u Novom Zagrebu.
Poskupljenja na domaćem tržištu ne čude stručnjake
Cijena rajčice čak je trostruko veća nego na Zelenoj tržnici, a slično je i s krumpirom, paprikom i lukom. Za kilogram bresaka izdvojit ćete dvostruko više, a cijena grožđa seže u nebo - s 8 na 25 kuna po kilogramu na tržnici u Utrini.
I kupci su primijetili kako su cijene, i to osobito voća, porasle. Za neke su one veće no ikad prije, ali tvrde - izbora nemaju.
"Prisiljeni smo doći i kupiti. Jedino ako netko nema nešto svoje - e to je onda prava priča", kaže Ivan Savin.
"Zagovaram domaću proizvodnju, pokušavam doći do domaćih proizvoda i to mi je bit svega", dodaje Domagoj Frisch.
"Cijene su malo više nego na Zelenoj tržnici gdje smo bili maloprije... Pa naravno da su više i moraju biti. Sve se mora platiti", poručuje prodavačica na tržnici Utrina Marina Beljan.
No, teško da će se građani zbog viskoih cijena na domaćim tržnicama odlučiti na pripremu recimo ovakvog domaćeg umaka od rajčice, već će sigurno radije otići u supermarket po jednu ovakvu - jeftiniju verziju.
No, ovakva poskupljenja na domaćem tržištu ne čude stručnjake.
"Znači to se događa iz godine u godinu, ali govore o dvije stvari. Jedno je o našem nesređenom tržištu i drugo, govori o proizvodnji. Proizvodnji koja je pod utjecajem klimatskih promjena i puno drugih, to ja nazivam kalkulantskih, znači određenih prognoza kojima se sije panika da hoće biti ili neće biti nekih proizvoda", naglašava Ivo Grgić sa Zavoda za agroekonomiku i ruralni razvoj Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Dodaje kako sezonske namirnice, često ovako osciliraju te kako se pad cijena očekuje krajem godine. Dok Hrvati odlučuju je li im bitnija kvaliteta ili ušteda, lakše je građanima u zemljama poput Njemačke i Austrije - jer su za njihova primanja ovakva poskupljenja znatno blaža.
