Kako bi na proljeće bili spremni za novi veliki val ilegalnih migranata iz Turske, Grčke i BiH, hrvatska policija intenzivno se priprema, tako da je u tijeku opremanje granične policije i prihvatnih centara u vrijednosti većoj od 23 milijuna kuna. Najveći dio sredstava osiguran je iz fondova EU-a, piše Jutarnji list.
MUP će od tvrtke Alfatec kupiti tri bespilotne letjelice srednjeg dometa u vrijednosti od 3,5 milijuna kuna, a od tvrtki KING ICT i Ericsson Nikola Tesla dvije bespilotne letjelice velikog dometa u vrijednosti 17,3 milijuna kuna. Ugovorena je i nabava 450 prijenosnih dnevno-noćnih kamera za slanje snimki putem mobitela za 624 tisuće kuna te se u vrijednosti gotovo dva i pol milijuna kuna nabavljaju taktičke borbene odore s vrećom za spavanje, što je većinom namijenjeno za graničnu policiju.
1500 madraca
Nabavlja se i 1500 madraca u vrijednosti od 600 tisuća kuna, od kojih će najveći dio biti iskorišten u Prihvatnom centru za strance Ježevo. Centar će biti rekonstruiran i obnovljen u što će se utrošiti oko 1,8 milijuna kuna. Obnavlja se Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu, na mjestu bivšeg hotela Porin, a trenutačno je u tijeku natječaj za nabavu ograde u vrijednosti 693 tisuće kuna.
Upozorenja na novi migrantski val sve su jača nakon turske ofenzive na Kurde u Siriji te velikog povećanja migranata iz Turske u Grčku, a ako dođe do njega Hrvatska bi bila na velikom udaru. Pritisak migranata iz BIH na hrvatsku granicu konstantno jača. U devet mjeseci ove godine slovenska policija je u Hrvatsku vratila 7656 ilegalnih migranata, a samo prošlog mjeseca vraćeno je njih 1203, što je u odnosu na lani povećanje od gotovo 300 posto.
Prestaje financiranje kampa Vučjak
Najveći broj migranata u susjednoj BiH nalazi se na teritoriju Bihaća, njih oko 6000 koji su uglavnom smješteni u prekapacitiranim kampovima Sedri, Borićima, Biri i Miralu. Lokalnim vlastima najveći problem je migrantski kamp Vučjak čije funkcioniranje financira grad Bihać, koji je puniji nego ikada iako je kapacitet 1000 ljudi.
U zadnja dva dana iz grada tamo je izmješteno gotovo 2000 ljudi te ih je tamo u ovom trenutku oko 2500. Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić danas je za Jutarnji list potvrdio kako on više neće financirati kamp Vučjak.
Kamp Vučjak, koji je osnovao je Grad Bihać, međunarodne institucije ne žele priznati ni financirati. Gradonačelnik Fazlić misli da razlog za to nisu nehumani uvjeti u njemu, već blizina granice s RH, tj. snažno lobiranje Hrvatske prema Bruxellesu da se kamp zatvori jer smatraju da je iz tog kampa najveći pritisak na granicu.
'Hrvatska u šumi ostavlja migrante'
Nakon što Bihać odustane od kampa koji je sam podigao da izmjesti migrante, oni bi se sada mogli vratiti na gradske ulice. "Republika Hrvatska nam u šumi ostavlja migrante koje pokupi na Bajakovu i Šidu, a čak i Vlada Unsko-sanskog kantona novac koji pristigne za migrantsku krizu raspodjeljuje u Cazin i Bužim, a mi se bavimo migrantima", kaže gradonačelnik dodajući da bi samo 10 posto sredstava koje Europa Hrvatskoj daje za odvraćanje migranata njemu riješilo sve probleme s migrantima.
Svakoga dana tamo iz svih dijelova BiH dođe 150 novih migranata iz Pakistana, Irana, Sirije, Afganistana, Iraka i Libije, lani od siječnja do danas je tim putem prošlo više od 40.000 ljudi, piše Jutarnji list.
Katastrofalni uvjeti u BiH
Migrantska kriza u BiH davno je eskalirala, što najbolje znaju pripadnici Granične policije BiH koji rade koliko mogu i s onim što imaju. U Zvorniku jednu bateriju koriste u dvije smjene, piše Dnevni avaz.
Prijelaz Užljebić kod Bihaća nema struje, a graničari nemaju toalet. Kad jedan ide u zajedničku patrolu s kolegama Hrvatima, do jutra na prijelazu ostaje samo jedan graničar. Doduše, nema puno posla i prometa, ali migranata ima.
"Sve one grupe očajnika koje u međugraničnom pojasu pronađu graničari Hrvatske, vraćaju u neposrednu blizinu ovog prijelaza. Tako smo sreli grupe od po troje, četvero migranata. Bez ruksaka. Vraćeni iz Hrvatske, odlaze ponovo u Bihać ili Veliku Kladušu", piše Dnevni avaz.
"Nije moguće da ovdje nema grupa od 50 ili 100 ljudi. E, sad zamislite kada nas dvojica prilazimo grupi od 50 ljudi i pokušavamo ih spriječiti u ilegalnom prelasku granice. Ima dijelova gdje nema ni mreže na telefonu, a dok bi naše kolege stigle u pomoć, sve bi bilo gotovo", kažu graničari koju su razgovarali s novinarima Dnevnog avaza.
