Niz je razloga zašto se dio radnika i radnica nikad više neće
vratiti u svoje uredske prostorije, a nije riječ o
otkazima.
VEZANE VIJESTI
- Arhitektura nakon koronavirusa: Način na koji koristimo prostor mogao bi se promijeniti na bolje
- Kad se stvari vrate u 'normalu' i promet će biti drugačiji: Što možemo naučiti iz primjera diljem svijeta?
- Pandemija će za posljedicu imati bijeg iz gradova u zelenilo, za one koji će si to moći priuštiti
- 'Čeka nas oplakivanje žrtava, ali i val predivne normalnosti jednom kad sve bude gotovo'
Kako će to izgledati, prvi je u jadranskoj regiji do znanja dao slovenski energetski div, GEN-I, koji uspješno posluje i u Hrvatskoj. Gostujući na virtualnom panelu “The new beginning” član Uprave GEN-I-ja Andrej Šajn istaknuo je da je njegova kompanija već donijela odluku da se dio zaposlenika i zaposlenica više nikada neće vratiti u svoje urede. I ne, ne planira ih otpustiti već im samo omogućiti da nastave raditi od doma.
Šajn je pri tome otvoreno priznao da do ove pandemije nije mislio da je rad na daljinu u tolikom opsegu uopće moguć. GEN-I zapošljava više od 500 zaposlenika. No, nije jedini. Slično je nedavno izjavio James Gorman, izvršni direktor Morgan Stanleyja, kompanije u kojoj je diljem svijeta zaposleno više od 60.000 ljudi: ''Da ste mi prije tri mjeseca rekli da nam 90 posto zaposlenih može raditi izvan ureda i to u volumenima koje mi imamo, ja bih vam rekao da je vjerojatnost da se to može izvesti skoro pa nula, ali dogodilo se''.
U Hrvatskoj je jedna od prvih tvrtki koje su pokrenule rad od kuće zbog pandemije koronavirusa bio Infobip, koji broji više od tisuću zaposlenika. Ta kompanija, podsjeća Poslovni dnevnik, i inače ima vrlo fleksibilne uvjete rada, no IT kompanije su i ranije bile svjesne mogućnosti tehnologije. Činjenica da velike energetske i financijske kompanije razmišljaju o novim mogućnostima jasno ukazuje da će pandemija izmijeniti tržište rada ne samo po pitanju ponude i potražnje već i kvalitativno.
Nedavno istraživanje portala MojPosao pokazalo je da je u Hrvatskoj 69 posto zaposlenih radilo od kuće. Njih četiri posto tako je radilo i prije, devet posto to izrazito ne želi bez obzira na to što im se može ponuditi, a 18 posto zaposlenika radi poslove koji zahtijevaju da budu na terenu ili uredu. Do sličnih brojki došao je i GEN-I, a Šajn kaže da je interes za radom od doma kod njih, i nakon relaksacije mjera zbog pandemije korone, iskazalo 80 posto zaposlenika.
No, razlog zašto se dio radnika nikad više neće vratiti u urede
nije samo manji zdravstveni rizik, kao ni promjena u mindsetu
menadžera već i uštede. Uredi i uredsko poslovanje nisu jeftini.
Šajn je naveo da je GEN-I zahvaljujući radu od doma smanjio
ugljični otisak svoje tvrtke za čak 70 posto. To znači da se
manje energije troši u uredima, ali i mnogo se manje energije
troši i na put na posao. Manje kafića i restorana oko poslovnih
prostora mora raditi, manje je otpada u poslovnim prostorima. Ne
putuje se ni na sastanke već se oni obavljaju preko
video-konferencijskih sustava.
Naravno, iz perspektive države ova će promjena biti izazovna
zbog mogućnosti i efikasnosti nadzora rada od doma, no kako god
bilo odluka da se dio radnika nikada više neće vratiti u urede
imat će značajne posljedice.
VEZANE VIJESTI
Podsjetimo, pisali smo da Njemačka želi zbog pozitivnih iskustava stečenih tijekom koronakrize zakonski osigurati pravo na rad od kuće - odnosno fleksibilni model kod kojeg bi bio moguć rad od kuće cijelo radno vrijeme ili samo nekoliko dana u tjednu. No Savez njemačkih poslodavaca (BDA) tome se protivi jer smatraju da je riječ o novim pravilima koja samo guše rast i fleksibilnost.
Ispitivanje javnog mnijenja instituta YouGov za softversku kompaniju ESET pokazalo je pak kako čak 68 posto ispitanih, koji rade od kuće, žele i nakon što pandemija završi nastaviti s ovakvom vrstom radnog angažmana. Njih 31 posto priželjkuje fleksibilna pravila o mogućnosti rada iz kućnog ureda.
IT stručnjaci smatraju da bi za budućnost rada od kuće trebalo osigurati bolji sigurnosni softver, a njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je, kao posljedicu koronakrize i rada od kuće, da će digitalizacija biti jedan od prioriteta predsjedanja Njemačke Vijećem EU-a u drugoj polovici ove godine.
