Desetljećima već Hrvatska ima poražavajuće visoke statističke podatke o bolovanjima zaposelnih. Naravno da je većina bolovanja opravdana, ali nemali je broj i onih drugih. Poznata je, uostalom, navada ovdašnjih ljudi da glumeći bolest ili u dosluhu sa svojim liječnicima otvaraju neopravdana bolovanja kako bi kod kuće odradili poslove u fušu ili se jednostavno izležavali na teret poslodavca i države.
Podatke za ovu godinu saznat ćemo nagodinu, a ove godine smo saznali da su prošle godine zaposleni u Hrvatskoj ukupno proveli više od 20 milijuna dana na bolovanju (konkretno: 20.166.483 dana), da je svaki radnik u prosjeku bio na bolovanju 13 i pol dana i da su na troškove bolovanja potrošene 3 milijarde kuna te da je prosječni iznos utrošene naknade za bolovanje po danu bio 156,51 kunu.
Broj bolovanja raste ljeti i u vrijeme praznika
Pritom treba imati na umu da je prošla godina još bila pandemijska i da je mnogo zaposlenih silom prilika moralo kod kuće preležati covid-19 u skladu s epidemiološkim kriterijima. No i mimo toga, a i prije pandemije, broj bolovanja bio je prevelik i u Hrvatskom zavodu za zadravstevno osiguranje (HZZO) i u Ministarstvu zdravstva drže da znatan dio tih bolovanja nije opravdan. Dokaz tomu, kako su svojedobno rekli u HZZO-u, vide u tome da broj bolovanja raste tijekom ljeta i u vrijeme neposredno prije i poslije praznika.
Služba za kontrolu HZZO-a prošle godine je provela 12.195 redovnih i izvanrednih kontrola bolovanja koje su obuhvatile nešto manje od 50 tisuća osiguranika. One bi sada trebale biti mnogo strože. U srijedu je, naime, Ministarstvo zdravstva pustilo u javnu raspravu paket izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Dio predloženih izmjena i dopuna tiče se i bolovanja, od kojih će neke biti znatno strože i nezgodnije, naravno, za one koji "love krivinu" na bolovanjima i lažno boluju kod kuće. Ako nacrti prijedloga budu prihvaćeni, ovo će biti četiri ključne promjene:
1. Stroža kontrola bolovanja
Osim što kontrolori HZZO-a mogu kontrolirati rad liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti po pitanju propisanih bolovanja, ubuduće će moći doći i na vrata pacijentu koji je na bolovanju.
2. Više kazne za neodgovorne liječnike
Za liječnika koji neosnovano propiše bolovanje pacijentu, predložena jeprekršajna novčana kazna u iznosu od 660 eura (5000 kuna) do 2650 eura (20.000 kuna).
3. Više kazne za neodgovorne pacijente
Za pacijente koji budu uhvaćeni na "lažnom bolovanju", izmjenama zakona predlažu se kazne u iznosu od 1060 eura (8.000 kuna) do 1990 eura (15.000 kuna). Drugim riječima, ako "namjerno sprječavaju ozdravljenje" ili tijekom bolovanja obavljaju druge poslove.
4. Kada će se početi primjenjivati
Prijedlozi izmjena i dopuna zakona trebali su biti pušteni u javnu rapspravu prije ljeta kako bi bili doneseni do kraja godine i stupili na snagu početkom sljedeće godine. Procedura zasad kasni pa se još ne zna hoće li stroži kriteriji za bolovanja biti na snazi od 1. siječnja 2023. godine.
