Predsjednik SDP-a Davor Bernardić ustvrdio je u srijedu da su niske plaće i nesigurni uvjeti rada glavni razlozi iseljavanja iz Hrvatske, zbog čega SDP predlaže minimalnu plaću od najmanje 4000 kuna neto i porezne olakšice za poslodavce koji zapošljavaju na neodređeno vrijeme.
"Dok se jedni besramno bogate, drugi su gladni. Dok se neki bogate na sumnjiv način, drugi ne mogu živjeti od pošteno zarađene crkavice. Dok su se neki obogatili sumnjivom privatizacijom, drugi su postali siromašni", rekao je Bernardić na konferenciji za novinare poručivši kako je došlo vrijeme za smanjivanje razlike između bogatih i siromašnih.
Optužio je premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića da pogodovanjem i nepotizmom želi "ostvariti Tuđmanov san o 200 bogatih obitelji".
"Opasno je i posebno zabrinjavajuće da HDZ na čelu s Plenkovićem želi potiho, pogodovanjem pojedincima, zapošljavanjem po rođačkom i stranačkom ključu, ostvariti Tuđmanov nedosanjani san o 200 bogatih obitelji i tako napraviti još veći jaz između bogatih i siromašnih", kazao je Bernardić.
Tragično je što je Hrvatska među deset zemalja Europske unije s najnižom minimalnom plaćom. Gotovo 100.000 ljudi u Hrvatskoj radi za plaću manju od 3000 kuna, 90 posto novih ugovora o radu sklapa se na određeno vrijeme, a gospodarski rast se nije odrazio na rast plaća i standard građana.
"Nitko u Hrvatskoj ne smije raditi za plaću manju od 4000 kuna, a kako bi potaknuli zapošljavanje na neodređeno kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima predlažemo olakšice na plaću od 1,7 posto, čime poslodavcu oslobađamo dio sredstava kako mu povećanje minimalne plaće ne bi bio financijski teret", pojasnio je Bernardić.
Da bi potaknuli zapošljavanje mladih, najavio je da će SDP zakonskim prijedlogom osloboditi poslodavce 17 posto doprinosa na rok od pet godina ako zaposle na neodređeno vrijeme radnike do 35 godina starosti.
Predsjednica SDP-ova Savjeta za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog Tanja Dalić napomenula je kako minimalnu plaću treba postotkom vezati uz rast prosječne plaće, kako ne bi devalvirala, odnosno, iznosila bi 60 posto prosječne plaće u državi. Također, u minimalnu plaću ne smiju ulaziti dodaci za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i rad nedjeljom i blagdanom.
Dalić je upozorila da je u Hrvatskoj u siječnju na minimalcu bilo nešto više od 45.000 zaposlenih, a gotovo pola zaposlenih radi za plaću ispod 5000 kuna.
Što se tiče nesigurnosti radnog mjesta, Dalić ističe da se kod nas devet od deset natječaja raspisuje za zapošljavanje na određeno vrijeme, po čemu smo prvi u Europi.
Komentirajući odluku Visokog trgovačkog suda, koji je uvažio žalbu Francka i još nekih domaćih i stranih vjerovnika u slučaju Agrokor, Bernardić je ocijenio kako je riječ o važnom potezu jer je Sud prepoznao da svi vjerovnici nisu imali pošten tretman.
"Ono što je prošli tjedan ustanovljeno vjerojatno je jedna od najvećih afera koja je potresla Agrokor jer je utvrđeno da su oni koji su pisali lex Agrokor, zajedno s Martinom Dalić, kasnije isplaćivali naknade temeljem tog zakona kroz savjetničke usluge. Sve je jasno kao suza i mi očekujemo promptnu reakciju DORH-a. To je prvi veliki zadatak, ali i test za novog glavnog državnog odvjetnika", poručio je čelnik SDP-a.
Premijera Plenkovića i predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka zapitao je kada će biti formirano Stalno vjerovničko vijeće da bi se proces nagodbe u Agrokoru mogao uspješno završiti jer, kaže, sadašnja situacija uvodi nas u neizvjestan ishod nagodbe, a za nju ima još samo dva mjeseca.
