Je li Hrvatska prekršila međunarodne zakone deportirajući izbjeglice koji su ovdje zatražili azil?
Iz Isusovačke službe za izbjeglice tvrde da jesu te da se događalo da su osobe zatražile azil te nakon policijskog zapisnika i prebacivanja u Ježevo - bile vraćene u Srbiju. Na te su tvrdnje odgovorili i iz Ministarstva unutarnjih poslova gdje ističu da se višestruko povećao broj tražitelja azila te da je "svim državljanima trećih zemalja koji nezakonito borave u Hrvatskoj, a koji ne zatraže međunarodnu zaštitu policija dužna poduzeti mjere za njihov odlazak iz Europskog prostora".
U RTL Direktu situaciju su pojasnili Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice i Tea Vidović iz Centra za mirovne studije.
Vi tvrdite da je Hrvatska prekršila međunarodne zakone?
Barun: Mi navodimo izjave iz osobnog susreta s ljudima koji tvrde da su takvo nešto doživjeli. Da su bili u Zagrebu, izrazili namjeru za azil policijskom službeniku, da ih je on uputio u policijsku postaju, kao što je zakonom potrebno, i da su ih od tamo vratili u Srbiju - Što nisu smjeli?
Barun: Čim osoba izrazi namjeru za azilom, policijski službenik je obvezan krenuti sa postupkom. Kreće onda zahtjev za azil.
Zašto ne dobivaju azil?
Tea Devčić: Malen je broj ljudi i udnosu na prijašnje godine. Dio ljudi napušta Hrvatsku jer nisu zadovoljni uvjetima.
U čemu je problem?
Barun: Jedan od važnijih elemenata koji ne funkcionira je pitanje jezika. Već godinama upozoravamo na to. Ministarstvo obrazovanja, osim tri mjeseca prošle godine, to nikako ne poboljšava, a to je preduvjet za integraciju. Učenje hrvatskog jezika.
Jesu li uistinu loši uvjeti?
Devčić: Uvjeti u prihvatilištu jesu dostojni. Osobe imaju tri orboka dnevno. Što se tiče medicinske skrbi donedavno je tu skrb pružala jedna međunarodna organizacija, a sad bi je trebalo preuzeti nadležno ministarstvo te se ona neće pružati toliko često. Sve to uzrokuje određeno nezadovoljstvo među izbjeglicama. Isto je tako važno naglasiti cijeli drugi aspekt integracije koji je važan - uključivanje ljudi u obrazovni sustav, utjecaj na domicijelno stanovništvo radi stvaranja senzibilizacije, suzbijanja ksenofobije i stvaranja životnih uvjeta koji su fokusirani na uključivanje i koji suzbijaju strah od nepoznatog te radi na tome da se izbjeglice i domicijalno stanovništvo povezuju.
Treba li Hrvatska očekivati novi val izbjeglica?
Barun: To je veliko pitanje izmeđ Turske i EU, što će Erdogan odlučiti. Veliki su tu ulozi i tu će biti velikih pregovaranja.
Devčić: Ali EU je najavila vraćanje ljudi u Grčku. Donedavno su govorili da su tamo uvjeti nedostojni. Možemo očekivati da će se slična situacija događati i za Hrvatsku te da će trebati povećati kapaciteti za prihvat izbjeglica.
