Koronakriza uspjela je nešto što HNB-u, usprkos mjerama, nije pošlo za rukom: odobravanje i uzimanje gotovinskih kredita naglo se usporilo, prenosi Jutarnji list.

Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je stopa rasta u srpnju usporena na samo 2,8 posto. Neizvjesnost oko toga kako će koronavirus utjecati na plaće i zaposlenost smanjila je i potražnju kredita i interes banaka za njihovo odobravanje. Podaci posljednje ankete o kreditnoj aktivnosti banaka pokazuju sve banke značajno pooštrile uvjete odobravanja kredita kako stanovništvu tako i poduzećima.

Banke pomnije analiziraju kreditnu sposobnost klijenata  kada je riječ o potrošačkim kreditima te kredit odobravaju na nešto kraći rok. Međutim, kamatne stope, piše Jutarnji, neznatno su niže. Podaci HNB-a pokazuju da većina od osam većih banka gotovinske kredite odobrava na rok od deset godina, Zagrebačka banka na devet, a RBA na osam godina. Istodobno se varijabilne kamatne stope kreću od 6,21 posto u PBZ-u, do 7,31 posto u RBA, a u slučaju fiksnih kamatnih stopa raspon je od 6,26 posto u OTP banci do 7,65 posto u Addiko banci.

Gotovo sve banke bilježe nisku potražnju stanovništva za potrošačkim kreditima, ali to nije slučaj za stambene kredite. U odnosu na lipanj, ukupni plasmani banaka u srpnju povećani su za 700 milijuna kuna ili 1,2 posto, kako navode analitičari HNB-a, “ponajviše pod utjecajem Vladina programa subvencioniranja stambenih kredita, a u manjoj mjeri i zbog zaduživanja u svrhu obnove stambenih jedinica oštećenih u potresu”.

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, stambeni krediti bili su veći za osam posto, a mjesec prije, godišnja stopa rasta bila je na 7,1 posto.

Banke na oprezu zbog povećanog rizika

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) ove godine raspisala je drugi natječaj za subvencioniranje stambenih kredita te se očekuje nastavak trenda rasta stambenih kredita i u ostatku godine. Unatoč nižim kamatnim stopama na stambene kredite, s obzirom na okolnosti, ti krediti bankama će biti u prvom planu.

Zbog povećanog rizika banke oprezno odobravaju i kredite poduzećima, a proteklih mjeseci, čini se, poduzeća su se manje obraćala poslovnim bankama, a više državnim financijskim institucijama poput HBOR-a i Hamaga. Banke kažu da se najviše smanjila potražnja malih i srednjih poduzeća te uzimanje dugoročnih kredita, a najviše je na to utjecalo restrukturiranje duga i potreba za financiranjem zaliha i obrtnog kapitala. Brojke ipak upućuju na to da su krediti poduzećima u srpnju rasli po stopi od čak 5,2 posto, nakon rasta u lipnju od 4,1 posto.

S obzirom na narušeni optimizam, piše Jutarnji list, očekivanja i pogoršanja na tržištu rada te povećanu averziju prema riziku, analitičari RBA očekuju da će potražnja za kreditima u sljedećim mjesecima oslabjeti.