Europske banke smatraju da bi se izdvajanjem naplate cestarine i održavanja autocesta poboljšalo poslovanje tih dviju djelatnosti. Što se tiče naplate, banke traže da HAC racionalizira taj sustav dodatnim uvođenjem sustava beskontaktne naplate (plaćanje kreditnim karticama, ENC-om i smart karticama bez zaustavljanja, čime se povećava i brzina prolaska), osobito na manje prometnim naplatnim kućicama na kojima je skuplje plaćati rad blagajnika nego što se ostvari promet od cestarine.
arti-201006280652006Također, kako piše Večernji list, možda postoji i mogućnost uvođenja vinjeta. Od 3000 zaposlenih u HAC-u, njih 900 radi na naplatnim kućicama, a njihove plaće s dodacima za smjenski rad i rad blagdanima iznose oko 7000 kuna.
Sektor održavanja trebao bi, pak, izraditi standard prema kojem se održavaju autoceste i postaviti poslovanje na tržišnim osnovama.
U HAC-u su rekli kako je prerano govoriti o uvjetima banaka te su dodali kako je sve u fazi pregovora. Večernji list je već pisao kako je HAC sastavio sedmeročlano povjerenstvo koje treba izraditi model prema kojem bi se u prvoj fazi osnovala tvrtka kći HAC-a, u koju bi se izdvojili naplata cestarine i održavanje autocesta. U prvo vrijeme ta bi tvrtka bila ovisna o HAC-u, a poslije možda i samostalan operater.
No, Uprava HAC-a teško se odlučuje dirati u problem blagajnika na naplatnim kućicama kako se ne bi zatezali odnosi s cestarskim sindikatom. U posljednje je vrijeme uprava protiv barem osmero blagajnika podnijela kaznene prijave zbog sumnje da su raznim malverzacijama krali novac.
U javnost su još prije dospjele izjave nekih direktora iz HAC-a koji su tvrdili kako godišnje nestane jedan posto kartica za naplatu cestarine vrijednih 13 do 15 milijuna kuna. Na godinu HAC od cestarine, pak, zaradi 1,5 milijardi kuna. Naravno, nitko ne optužuje da svi blagajnici na naplati cestarine "muljaju", ali sigurno ima onih kojima to nije strano.
Prethodni članci:
arti-201006240120006 arti-201004020113006 arti-201003010350006
