Dan D za Europu - u prvom poluvremenu koje se vodilo u Austriji -
ujedinjena Europa može odahnuti. Na ponovljenim izborima za
austrijskog predsjednika po neslužbenim rezultatima pobjedio je
liberalni kanidadat Alexander Van der
Bellen.
Ultra desni populistički Norbert Hofer od
kojeg je Europa strepila na valu populizma koji zahvaća svijet
dobro je zatresao ideju ujedinjene Europe. No, iako je došao do
drugog kruga - njegove ideje prolaz među austrijskim biračima
nisu prošle.
Hofer priznao poraz na austrijskim predsjedničkim izborima
(Foto: AP)
Predsjednički kandidat krajnje desnice Norbert Hofer čestitao je u nedjelju svome suparniku na pobjedi, nakon što su prve procjene pokazale da je izgubio predsjedničke izbore u Austriji.
"Čestitam Alexanderu Van der Bellenu na uspjehu i pozivam sve Austrijance da budu jedinstveni i rade u zajedničkom interesu", napisao je Hofer na Facebooku, dodajući da je "beskrajno tužan".
"Beskrajno sam tužan što nije uspjelo", dodao je.
Ljevičarski kandidat iza kojega stoje Zeleni ima jasnu prednost na izborima, pokazale su u nedjelju projekcije nakon što su zatvorena birališta, zadavši udarac nastojanju svojega suparnika da postane prvi izabrani krajnje desni poglavar države u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Ako bude potvrđen, rezultat ponovljenih izbora značit će olakšane za većinu europskog establishmenta i pobjedu bivšeg čelnika Zelenih Van der Bellena, koji je tijesno pobijedio Norberta Hofera iz antiimigracijske Slobodarske stranke na prvim izborima u svibnju koji su poništeni zbog nepravilnosti u prebrojavanju glasova pristiglih putem pošte.
Van der Bellen ima jasnu prednost pred Hoferom, prema projekciji agencije SORA za televiziju OeRF u koju su uključene i rezultati djelomičnog prebrojavanja glasova.
Projekcija pokazuje da Van der Bellen dobija 53,6 posto glasova, a Hofer 46,4 posto, uz marginu pogreške od 1,2 posto.
Konačni službeni rezultati se ne očekuju prije ponedjeljka.
Talijanski birači izlaze na najvažniji referendum u povijesti zemlje
(Foto: AP)
Građani Italije s pravom glasa također danas glasaju na referendumu o ustavnoj reformi koja se u valu populizma u Europi pretvara u izjašnjavanje podrške premijeru Matteu Renziju koji je u slučaju neuspjeha obećao podnijeti ostavku.
Birališta su otvorena u sedam sati ujutro, a zatvaraju se u 23 sata, a pravo odlučivanja ima više od 46 milijuna Talijana, dok je dopisnim putem do četvrtka navečer moglo glasati oko četiri milijuna Talijana u inozemstvu.
Prve izlazne ankete očekuju se pri zatvaranju birališta, a prvi rezultati u noći na ponedjeljak.
Neizvjesnost talijanskog referenduma zabrinjava Europljane i financijska tržišta jer se strahuje da bi nakon šoka izazvanog Brexitom i rastom populističkih pokreta mogla izbiti nova nestabilnost u Italiji, trećem gospodarstvu eurozone.
Talijani se izjašnjavaju o ustavnoj reformi koja predviđa drastično smanjenje ovlasti Senata, a glasanje je de facto i plebiscit o premijeru Matteu Renziju jer je obećao da će podnijeti ostavku ako reforma ne prođe. To bi moglo dovesti do političke paralize i omogućiti populističkim, euroskeptičnim oporbenim strankama da se približe osvajanju vlasti.
Mnogi protiv Renzija
Velika većina političke klase od desnice do populista Pokreta pet zvijezda (M5S) ili Sjeverne lige, pa čak i "urotnici" unutar Demokratske stranke Mattea Renzija pozivaju birače da glasaju "ne" upozoravajući da bi predloženom reformom prejaka koncentracija moći bila u rukama šefa države.
Oporba je također ujedinjena u želji da s vlasti ode Renzi, koji je preuzeo dužnost u veljači 2014. godine, a u medijima i na društvenim mrežama svim je snagama branio "svoju reformu koja bi trebala pojednostaviti politički život u zemlji u kojoj se čak 60 vlada nanizalo do 1948."
