U Zagrebu je ukupno oštećeno 24.314 zgrada i kuća, od kojih su 1342 neuporabljive, njih 4998 je privremeno neuporabljivo. 98,5% tih oštećenih objekata je privatno - 1,5% javno, škole, ambulante i ostalo.
Šest mjeseci nakon potresa, 11. rujna donesen je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Krajem listopada, formalno je osnovan i Fond za obnovu preko kojeg će vlasnici oštećenih zgrada tražiti novce za popravke. A ima i nemali broj onih koji će retroaktivno tražiti novce jer su već o svom trošku digli skele i krenuli s radovima, trenutno se u Zagrebu obnavlja na taj način 120 zgrada.
Vlada je procijenila ukupnu cijenu štete u Zagrebu i okolici na 86 milijardi kuna, iz Fonda Solidarnosti Europske Unije bit će nam isplaćeno 5,1 milijardu kuna. Taj novac, a ovo je ključno, možemo povući i potrošiti samo u idućih 18 mjeseci, znači do lipnja 2022.
Puno je tih brojeva, a sve su u RTL Direktu pokušali razjasniti ne jedan nego dva gosta - pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković i Ivan Križić iz Društva arhitekata Zagreba.
Na početku, na pitanje hoćemo li imati ovaj scenarij iz Dubrovnika i u Zagrebu, kazali su:
"Nadam se da nećemo. Vjerujem da nećemo. Po prvi put nije problem novca", kazali su.
Poručili su da je prvo i osnovno slika stanja išto vas čeka.
"Od početka imamo tijelo, ono i dan danas djeluje. U Dubrovniku su se učili na pogreškama koje su se događale. Njima je možda falilo nešto novca. Sad kad imamo novca, možemo se bolje organizirati", istaknuli su.
Na pitanje jesu li u Dubrovniku dobro spojili staro i novo i je li to moguće postići i nakon zagrebačkog potresa, kažu:
"Mora biti. To su modeli i principi koje struka poznaje. Nemamo izbora nego raditi na taj način", kazao je Trupković.
"Ne smijemo propustiti priliku"
Hoće li konzervatori biti kočnica obnove? U smislu, zidari i vlasnici se dogovore, novac je osiguran, ali konzervator kaže ne može ovaj pvc tu, nego neki pet puta skuplji materijal i onda tu sve stane...
"Naravno da smo s tim što se ugrađuje drvena stolarija, sačuvali naše ljude. Struka jedva čeka da se to odradi. Oni su pokazali da mogu izvesti jako teške stvari", dodao je Trupković.
120 zgrada se već obnavlja u Zagrebu...
"Nisu čekali zakon, radili su po postojećem zakonu. Ishodili su dokumentaciju, nisu željeli gubiti vrijeme. Dobro su napravili jer su unaprijed odradili dokumentaciju. Retroaktivno su moguća sredstva", poručili su.
Je li dosad protraćeno već ovih prvih 9 mjeseci nakon potresa, je li se moglo sve to brže i može li se još uvijek brže, bilo je pitanje.
"Dosta toga je rađeno. Moglo se nešto ubrzati na koordinacijskom dijelu. Pripreme projekata moramo odraditi što konkretnije i u što kraćem roku. Da građevincima ostane što više vremena, da se taj novac ne izgubi. Imamo zakon, imamo program mjera i napokon Fond. Predugo traje, ali ajmo se nadati da sad krećemo ozbiljno."
"Imate 120 pročelja koje za sanaciju imaju osigurana sredstva, ali izvođači radova imaju limite", dodaje Trupković.
"Postoje rješenja. Imaju talijanska iskustva nakon velikih potresa, da oni dođu. Vjerujem da u Hrvatskoj imamo inženjerske snage, nadam se da ćemo naći i građevinsku snagu da ispratimo to sve. Postoji puno toga što provoditi, nadzirati i realizirati", kaže pak Križić.
A koliko je taj rok 2022. već sad nedostižan?
"Mislim da je ovo ogromna prilika koju ne smijemo propustiti. Sada novca imamo i ne smijemo propustiti priliku! Pronaći će se dovoljno i radnika u organizacijskoj strukturi. Naši konzervatori imaju puno iskustva. Cijela Hrvatska i inžinjerijska zajednica, da je moguće realizirati to. Ako ne, to bi bio veliki poraz", jasno će Križić.
"Imamo situaciju da mali broj građevina ima međuvlasničke ugovore. Često imate opće državnu imovinu... To su vrlo kompleksne situiacije. Trebat će postiči jako veliki angažman", poručili su na kraju.
