Na virtualnoj sjednici gradski zastupnici su konačno izglasali i osnovali Fond za obnovu grada Zagreba preko kojeg će se financirati obnova zgrada i kuća stradalih u potresu.
Ali do 80 posto novaca koje će osigurati grad i država neće biti lako doći. Recimo ako ste u svom stanu u centru grada montirali plastične prozore izvolite ih promijeniti ili ništa od obnove. A građevinara nećete sami birati nego izvolite raspisati javni natječaj za obnovu zgrade pa tko bude bolji i jeftiniji taj će vam i zidati.
Obitelj Šala još uvijek ne spava pod svojim krovom i neće tako skoro. Redovno obilaze svoj uništeni stan, popravljaju najlone koji ga štite od kiše.
"Svaka kiša je nama novi potres", kaže nam vlasnica stana Zlata Šala.
Njihova zgrada je spomenik kulture i radovi trenutno stoje jer se čeka odluka konzervatora o tome kakav krov smiju staviti. Za RTL-ovu Potragu objasnili su borbu s papirologijom.
"Stalno se nešto čeka. Mi znamo svaku ovu ciglu koja je stavljena i ta vam život znači, ali je pre-presporo i ide puževim korakom", govori Zlata.
Pola Zagreba narednih godina bit će prekriveno na ovaj način, građevinskim skelama. A prema podacima gradske plinare još uvijek u ovim trenucima, 4000 kućanstava većinom u središtu grada njie spojeno na plin što znači da neće imati grijanja ove zime
Danas je grad predložio da se izmjeni zakon o zapaljivim tekućinama kako bi se malo ubrzalo ponovno priključivanje, no i to neće tako brzo. To je tek manji dio priče. Novosnovani fond trebao bi biti temelj obnove.
Da bi prepreka bilo što manje Vlada se konzultirala i s građevinarima.
"Struka je konzultirana a koliko su njezini zahtjevi prihvaćeni... To znači nisu baš? To u ovom trenutku ne mogu reći", kaže direktor tvrtke KamGrad Dragutin Kamenski.
A kako će to ustvari izgledati? Ako su primjerice u zgradi oštećeni nosivi zidovi u potresu predstavnik stanara, prijavljuje fondu štetu. Fond šalje inženjera, projektanta, on utvrdi kakva je točno obnova potrebna. Pa opet sve ide na fond koji raspisuje javni natječaj. Traži se građevinska tvrtka koja će obnoviti zgradu.
Obnova manjih zgrada kreće u proljeće iduće godine?
"Bitno je da zakon koji je sada na snazi da se doradi kako se ne bi gubilo godinu ili više dana", poručuje Kamenski.
Jednom kad se odaberu građevinari država će im platiti 80% troškova, 20% stanari.
"Znači građani moraju imati osigurano tih 20% na računu? Moraju imati osigurano. A ako nemaju u tim trenucima? Sam iznos mora biti osiguran prije", govori Ivica Roviš iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba.
Ali 80% će država pokriti za obnovu konstrukcjie, ne i za fasadu, stolariju druge radove. To će gotovo sigurno dovesti do žestokih rasprava među susjedima što i kako dodatno raditi. HGK predlaže da se projektantima daju veće ovlasti.
"I da se pojednostavi postupak kod susjeda da što jednostavnije dođu do dokumentacije i sredstava kako bi čim prije dobili novce", tvrdi potpredsjednica HGK za graditeljstvo Mirjana Čagalj.
Mnogi su već krenuli s obnovom na svoju ruku, Vlada je obećala da će refundirati sve uz račun, ali neki bi mogli ostati zakinuti, kaže osnivačica inicijative Obnovimo Zagreb.
"Primjerice, ako ste vi platili 100 kuna za kvadratni metar, a država ga kasnije dogovori za 50, vi ćete dobiti 40 kuna povrata, nećete dobiti 80 na vašu stotinu, tu vidim veliki problem za sve one koji sada rade", kaže arhitektica Marina Pavković.
U četvrtak će na sjednici Vlade biti potvrđena odluka skupštine o osnivanju Fonda, trebao bi biti donesen i program mjera i pravilnici koji su dosad nedostajali. Resorni ministar Horvat misli da bi obnova manjih zgrada mogla krenuti kreće u proljeće iduće godine, dakle, godinu dana od potresa.
