Nedavno je, naime, sanitarna inspekcija privremeno zatvorila desetke kafića u Hrvatskoj jer nisu do kraja poštivali pravila o zabrani pušenja, odnosno nije im prema svim propisima bio organiziran prostor za pušenje.
Momentalno zatvaranje kafića
Iako su se vlasnici kafića bunili, tvrdeći da im je inspekcija najprije trebala izreći upozorenje i eventualno naplatiti kaznu, redom su, momentalno zatvarani. Inspektori su iz nekih od njih izbacili goste kako bi zapečatili vrata lokala.
S trgovačkim lancima u kojima su pronađeni meso i jaja opasni za ljudsko zdravlje samo su morali iz prodaje povući zaražene proizvode, al su i dalje nastavili s radom, čekajući rasplet postupka kojim bi se trebalo utvrditi tko je odgovoran za hranu neprimjerene kvaliteta.
Inspektori na terenu ovisno o procjeni rizika
Ana Marija Crnić, načelnica Sektora državne i granične sanitarne inspekcije, potvrdila je za Novi list da na terenu radi oko 200 državnih, i još 275 privatnih veterinarskih inspektora. Koliko će pak puta veterinarski inspektor ići u kontrolu nekog objekta, ovisi o procjeni rizika. To može biti svakih šest, 12 ili samo svaka 24 mjeseca – ovisno o tome je li rizik visok, srednji ili nizak. Na pitanje kako je moguće da solinski Petason, u kojem je inspekcija pronašla 40 tona nesukladnog mesa, nije zbog takvog prekršaja zatvoren, odnosno kakav se prekršaj mora utvrditi da bi se nekome zabranio rad, voditeljica Službe veterinarske inspekcije u Ministarstvu poljoprivrede Brankica Capek odgovara kako meso zatečeno u Petasonu nije otišlo u prodaju već na uklanjanje, što znači da nije bilo direktne ugroze za zdravlje potrošača, a time ni potrebe za zatvaranjem objekta.
Gubljenje povjerenja kupaca također je kazna
Na ponovni upit što bi se dogodilo da je meso ipak završilo na trgovačkim policama, i da je to otkriveno – bi li onda došlo do zatvaranja objekta – Capek odgovara kako zatvaranja objekta ni onda ne bi bilo. Prema njezinom mišljenju svi snose kaznu već i samim tim što izgube povjerenje potrošača te zbog uništavanja hrane pretrpe i materijalnu štetu.
Zakon o hrani predviđa kazne do sto tisuća kuna, no još nije poznato hoće li solinski objekt prekršajno ili kazneno odgovarati. Zatvoren, u svakom slučaju, ne može biti jer zakon takvu kaznu ne poznaje, za razliku od, primjerice, zatvaranja ugostiteljskog objekta zbog pušenja ili viška u blagajni.
