Mnogi su proteklih tjedana, a i mjeseci primijetili da su njihove mobilne aplikacije za vremenske prognoze postale prilično nepouzdane pa su, primjerice, pokisli krenuvši u šetnju vjerujući da kiše nema na vidiku. RTL.hr piše da je riječ o posljedici pandemije koronavirusa.
RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar još je koncem ožujka upozorila da će pandemija koronavirusa utjecati na točnost vremenskih prognoza. Kazala je kako se spomenute aplikacije obilato koriste numeričkim modelima za predviđanje vremenske prognoze za što je potrebno strahovito puno podataka o stvarnom, trenutnom stanju atmosfere.
Podatke dostavljaju zrakoplovi sa svojih ruta
"Zbog toga se, prije nego što počnu proračuni budućeg stanja atmosfere, obavlja proces takozvane asimilacije podataka koji opisuju početno stanje atmosfere. Asimilacija je zapravo "probavljanje" podataka svih vrsta opažanja koja imamo na raspolaganju, a osim prizemnih podataka koji se skupljaju na dobro nam poznatim bijelim meteokućicama, podaci se skupljaju radiosondama, odnosno mjerenjima koja se dobivaju sa sondi koje se s meteoroloških postaja balonima šalju u zrak, satelitima, radarima, a u sve to pribrajaju se i podaci koje sa svojih ruta dostavljaju zrakoplovi", pojasnila je Mazzocco Drvar.
Primjerice, broj meteoroloških podataka koji se pribavljaju avionskim mjerenjima iznad Europe tijekom ožujka je pao za 65 posto, jer je velika većina aviona prestala letjeti.
Čeka se ormalizacija zračnog prometa
Ponovnom uspostavom putničkog prometa prognoze će postati pouzdanije. Naime, prošle je godine napravljen niz testnih prognoza bez korištenja avionskih podataka, kako bi se utvrdilo koliki utjecaj na rezultate imaju zemaljski podaci. Najveći utjecaj na prognoze imaju podaci s visina gdje je tlak 250 do 200 hPa, odnosno s visina od 11 do 12 km, što je tipična visina leta većine zrakoplova.
Na koncu, najveći utjecaj je na prognoze za 24 sata unaprijed, ali se velik utjecaj vidi i do sedam dana unaprijed.
