Saborsko Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije saslušalo je glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek koja je morala odgovarati na pitanja o eventualnom političkom utjecaju na rad Državnog odvjetništva RH. Predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja (Most) potvrdio je prije toga za Hinu da Hrvoj Šipek dolazi na sjednicu istaknuvši kako je saslušanje inicirao kako bi odgovorila na pitanja o mogućem utjecaju vlade na rad DORH-a.
"Inicirao sam saslušanje kako bi odgovorila na pitanja o pozivima predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i mogućem utjecaju vlade na rad DORH-a", kazao je Grmoja podsjetivši kako je premijer priznao da je zvao glavnu državnu odvjetnicu u vezi moguće istrage ministra obrane Marija Banožića.
Ističe da DORH kao neovisna i nepristrana institucija mora jednako tretirati sve građane Hrvatske neovisno o njihovu političkom položaju, utjecaju ili financijskoj moći i da je zato nužno da glavna državna odvjetnica odgovori na pitanja koja su se pojavila u javnosti. Sjednica Antikorupcijskog vijeća bila je otvorena za javnost, a pitanja Hrvoj Šipek osim članova vijeća moći će postavljati i drugi zainteresirani saborski zastupnici.
Grmoja: 'Glavna državna odvjetnica ima gotovo faraonske ovlasti'
"Htio bih radi šire javnosti objasniti zašto smo sazvali sjednicu. U Saboru nije uobičajeno javno saslušanje, iako je to Poslovnikom propisano, ako je to u interesu javnosti. Neka pitanja propituju mediji, analitičari i javnost, a o ovoj temi je reakciju dao premijer Andrej Plenković koji je potvrdio da je nazvao ovdje nazočnu glavnu državnu odvjetnicu zbog reakcija predsjednika Zorana Milanovića te kako ne bi smjelo biti dvostrukih mjerila u postupanju DORH-a. Poslije je reagirao predsjednik Milanović, a mediji su na razini tvrdnji neimenovanih visokih izvora pisali o tome kako glavna državna odvjetnica posjećuje premijera te da je on instruirao oko slučajeva vezanih za ministre.
Cilj ove sjednice je potvrditi spekulacije ako je to moguće i otkloniti svaku sumnju u neovisan rad DORH-a. Glavna državna odvjetnica je izabrana u Hrvatskom saboru te ima gotovo faraonske ovlasti. Zlata Đurđević je neki dan opisala sustav u kojem županijski državni odvjetnici direktno odgovaraju glavnoj državnoj odvjetnici, arhivi su drugačije posloženi, a prijave nitko ne kontrolira. Stoga je naša dužnost reagirati na najmanju naznaku bilo kakvih utjecaja iz Vlade ili od drugih dužnosnika te moramo svaki potez DORH-a promatrati pod mikroskopom", poručio je Grmoja te pozvao Hrvoj Šipek da se izjasni o telefonskom pozivu premijeru te da odgovori je li premijer utjecao na rad DORH-a i je li ona izvještavala premijera o pojedinim slučajevima.
Prije izjašnjavanja Hrvoj Šipek, Hrvoje Zekanović je upitao što je s utjecajem Zorana Milanovića na DORH te je pokušao to uvrstiti na dnevni red sjednice, iako nije član Nacionalnog vijeća. Zastupnik Damir Habijan tvrdi da je Grmoja već narušio neovisnost i jednakopravnost DORH-a svojim tvrdnjama, iako se diplomatski ograđivao te da je Nacionalno vijeće izašlo izvan svojih ovlasti.
Prisila, pritisak i utjecaj
"Moram priznati da sam bila u dvojbi odazvati se pozivu ili ne. Odlučila sam doći iz poštovanja prema Hrvatskom saboru i drugim institucijama. Pročitala sam 52. članak odredbe po kojoj je sazvana ova sjednica. Očekivala sam da će ovdje biti i osobe koje navodno vrše pritisak, ali čuda nema. Zakonom o DORH-u zabranjeno je reagiranje na postupke DORH-a, utjecaj na rad te istupanje u medijima, kojima se komentira rad DORH-a. Ona zabranjuje zlouporabu javnog istupanja, korištenja i medija. Nedvojbeno je da ćemo se vrlo često naći na tankoj granici gdje je kritika dobrodošla, a gdje su oblici utjecaja na pravosuđe nedopustivi", započela je Hrvoj Šipek.
"Moram priznati da već neko vrijeme razmišljam o osnivanju okruglog stola o pritiscima na pravosuđe, gdje bi osim pravnika sudjelovali političari, deontolozi, stručnjaci, ali nemam novca ili vremena. Moramo razlikovati tri riječi: prisila, pritisak i utjecaj.
U svom uvodnom govoru, predsjedniče, vi ste govorili o nadzoru. Ali ste ušli u kontradikciju. Kažete da je mene imenovala politička većina u Hrvatskom saboru, a istodobno smatrate da struka u Državnoodvjetničkom vijeću ne bi trebala odlučivati o napredovanju županijskih državnih odvjetnika. Ondje se nalaze članovi vladajuće i oporbenih stranaka i može se doznati puno toga o mojem utjecaju na izbor.
Pritisku predsjednika Vlade nisam izložena. Sve je definirano zakonom i ne izlazi se iz okvira. Postoji li prisila drugih dužnosnika, interesnih skupina i stručnjaka? Da. Teško je slušati komentare stručnjaka koji o materiji ne znaju ništa, dužnosnika koji nemaju uvid te novinare koji komentiraju nešto i zovu ljude koji točno znaju što žele postići s time što rade. Teško je raditi ako svako malo moramo nešto komentirati. Ne tražite od mene da komentiram izjave predsjednika Vlade ili države, to je loše za postupak. Nemam vremena za komentiranje.
'DORH koji vodim ne ispunjava želje'
Odluke DORH-a prolaze sudsku kontrolu. Tamo gdje nije došlo do prijave, oštećenici imaju pravo preuzeti progon i nastaviti dalje pred sudom. DORH koji vodim i predstavljam ne ispunjava želje. Čuti i slušati je jedna strana, a poslušati i napraviti ono što se očekuje je nešto drugo.
Premijer nikad nije pitao za Paladinu. Bio je jedan premijerov poziv. Bio je nezadovoljan zbog izjave predsjednika da nekog treba utamničiti i da treba javno reagirati. Ali, ja neću kao jo-jo iskakati i objašnjavati što treba, a što ne. Postoji tendencija da se stranke međusobno sukobljavaju i da u to uvuku i DORH. Ja u tim igricama neću sudjelovati", poručila je Hrvoj Šipek.
"Mislim da mnoge od javnih osoba nisu svjesne kako njihove izjave utječu na ljude. Oni bi svi trebali biti odgovorni za svoju riječ. Jedan je čovjek kažnjen psihijatrijskim liječenjem, jer je prijetio da će me ubiti kad je čuo izjave predsjednika Republike. Psihičko stanje nacije je teško. Što bi takvi ljudi trebali napraviti ako čuju neke izjave na televiziji? DORH je izložen pritiscima, ali ja ih ignoriram i postupam po zakonima", poručila je glavna državna odvjetnica.
"Je li ovaj vaš rad pod utjecajem vođe, čija vas je stranka izabrala, utječe na to da je DORH radio neovisnije, bolje, kvalitetnije i je li utjecaj vođe vladajuće većine, jer ste priznali da niste izloženi pritiscima i prisili, učinio to da vi radite pod njegovim mentorstvom?", upitao je Željko Jovanović.
'Predsjednik vlade nije moj mentor'
"Prije svega, predsjednik Vlade nije moj mentor i ja ne radim ni pod čijim mentorstvom. Svi pokazatelji upućuju na to da sam u teškim uvjetima uspjela motivirati ljude i potaknuti ih na kvalitetan i ažuran rad. Istina, to je zato jer su sudovi radili smanjenim kapacitetom, a kad se oni vrate u uobičajeni tempo, DORH više neće moći biti toliko ažuran i neće moći smanjivati zaostatke što smo sad uspjeli. Nažalost, na percepciju rada DORH-a utječu izjave osoba. Ja ne mislim govoriti o vladajućoj stranci i opoziciji. Za mene postoje samo saborski zastupnici, osumnjičenici i okrivljenici", poručila je državna odvjetnica.
"Smatrate li postupanje građana RH, pa makar se radilo i o dužnosnicima oporbe, pritiskom na DORH iako im je to dužnost. Postupate li po članku 206. Zakona o kaznenom postupku ili ne postupate? Imam osnovanu sumnju da ne postupate, jer sam u nekoliko navrata iznosila sumnje u nezakonitost u slučaju direktora HEP-a Frane Barbarića koji je kupio plin po skupljoj cijeni od one koja je bila na tržištu?", upitala je Mirela Ahmetović.
"Izjave se u mjeri u kojoj je to moguće provjeravaju. DORH nije tijelo općeg nadzora i nema 5000 zaposlenika. Drugo, obveza je po ZKP-u prijaviti kazneno djelo. Prvo svi dolaze za govornice i govore da je netko napravio nešto. Prvo dođite u DORH i podnesite kaznenu prijavu. Jeste li razmišljali o tome zašto je zakonodavac odlučio da postupanje po prijavi bude tajno? Zato jer postoje lažne prijave, objede za namjerno okrivljavanje. Dok ne utvrdimo je li bilo kaznenog djela i tko je kriv, dovodite nas do toga da moramo govoriti o nečemu što je tajno i time ugrožavate postupak. DORH mora šutjeti o tome što radi. Svaka osoba mora prijaviti, a ako vi javno obznanite da se nekoga goni, onda mu dajete prostora da se riješi dokaza i ugrozi kazneni postupak", poručila je Hrvoj Šipek.
Konkretni slučajevi na tapeti
"Konkretan dokaz da ima smisla govoriti i nastupati, odnosno da bi trebalo malo poslušati i nas. To se dogodilo 2018. dok je predsjednik Antikorupcijskog vijeća bio Željko Jovanović. Kad sam upitao u Saboru o predmetu Damira Sabljaka, premijer je rekao da to nisu bitne predstavke. Isti dan je odbačena prijava. Damir Sabljak četiri godine vodi spor protiv ministarstva, a Uskok ga je neki dan pozvao na saslušanje. Što mi imamo ako je podignuta kaznena prijava, trebalo je odmah ispitati i saslušati čovjeka", poručio je Grmoja i zaradio povredu poslovnika od Damira Habijana te priznao svoju grešku.
"Vaš osobni angažman je urodio plodom, a pritom nemojte zaboraviti reći da je g. Sabljak donio nove dokaze u odnosu na ono što je imao. DORH postupa kroz ono što ima u svome spisu. Spis može biti zatvoren, ali ako se nešto doznalo kroz druge predmete, onda sve može biti ponovno otvoreno", poručila je Hrvoj Šipek.
"Nezadovoljna sam općenito radom pravosudnih tijela, ali nama je glavna državna odvjetnica opalila šamarčinu koju nam je trebalo opaliti. Ako politika nije mogla definirati odnose Sabora i DORH-a, ako vas je izabrala saborska većina, o čemu vi ne možete odlučivati, kakva je politička volja da se riješe problemi na kojima je inzistirao GRECO? Nikakva. Ne možemo za to kriviti osobu koja je ovdje na saslušanju. Koliko je predmeta riješeno? Ništa. Koliko je ljudi zaposleno u Uskoku? 33, samo se oni bore...", poručila je Dalija Orešković.
"DORH radi samo bez potrebnih resursa i alata, ali mislim da sam rekla kako bismo trebali osigurati nesmetan rad DORH-a i osigurati vladavinu prava", poručila je glavna državna odvjetnica.
"Smatram da smo došli do srozavanja struke. Postoji nešto što se zove trodioba vlasti, ali smatram da je neki krivo shvaćaju i da ne bi trebalo biti kontakta između pravosudne, zakonodavne i izvršne vlasti. Postoji li kontakt u pojedinim slučajevima?", upitao je Habijan.
"Nema tijela koje ne komunicira ni sa kime. Svaka stranka uzima odvjetnika da ga zastupa. DORH je zastupnik RH. Teško možete braniti nekoga ako nemate kontakte ili informacije. Potrebno je imati komunikaciju kad se radi o međunarodnim predmetima ili predmetima od velike vrijednosti. Jednostavno, nema zastupanja, ako nema kontakta sa strankom. Ne znam koji bi odvjetnik moga braniti stranku i uzeti naknadu, ako nema komunikaciju", poručila je Hrvoj Šipek.
"Kad ste obavijestili premijera da ste krenuli u akciju i kako vas je nazvao premijer; službeno preko tajnika ili na privatni broj?", upitao je Grmoja.
"Nije obveza DORH-a da obavještava o tekućim akcijama. Što su radili moji prethodnici, ja ne znam. Ja to nisam učinila i o tome smo razgovarali drugi dan. Koliko se sjećam, nazvao me preko tajnice. Prvo pitanje je bilo vezano za arbitražu Supetrus, a drugo je bilo ne smatram li da su izjave predsjednika Republike pritisak na rad DORH-a i bi li trebalo reagirati. Supetrus je još u fazi prijateljskog mirenja, arbitraža još nije pokrenuta, moji kolege su išli dolje", odgovorila je.
Svađe Grmoje i Zekanovića
"Predsjednik države je šest puta govorio o tome da između mene i premijera postoji neovlašteni transfer novca. Mene zanima jeste li što poduzeli da se on ide liječiti i da ne govori takve insinuacije. Je li on vršio pritisak na DORH o kojem ste govorili?", upitao je Hrvoje Zekanović.
"Izjave koje sadrže u sebi nešto više, imaju nešto što privlači pažnju, se analiziraju. Ja ne dajem naredbe. DORH je hijerarhijski ustrojen u pogledu nadzora, ali ne i u pogledu naredbi. To je zato da bi se osigurala jedinstvena primjena zakona na teritoriju cijele Hrvatske", poručila je.
"Nećete dopustiti da glavna državna odvjetnica kaže da pritisak vrši Zoran Milanović", poručio je Zekanović Grmoji te dodao da je to demokracija na Mostov i Grmojin način. Grmoja mu je udijelio prvu opomenu na što mu je ovaj poručio: "Ma možete me izbaciti van".
Karolina Vidović Krišto je ustvrdila da Zlati Hrvoj Šipek kriminal nije bilo preplaćivanje softvera, trošenje 300 milijuna eura obveznica u Gradu Zagrebu te afera Borg.
"Što se tiče grupe Borg, to se radilo o kaznenim prijavama Živog zida i Slobodne hrvatske. One su odbačene, ne preko noći, kao što se govori. Gospodin Todorić je pokušao preuzeti kazneni progon. Njegov zahtjev je odbačen. Dakle, slučaje je prošao cijelu sudsku kontrolu i odluka Uskoka je pravilno donesena.
"Što se tiče slučaja Žalac, odluka je odnesena prije nego što sam preuzela dužnost. Ja o tome nisam znala. Prije nego što je jedan bivši glavni državni odvjetnik rekao da je bio na godišnjem odmoru kad je trebalo donijeti odluku o jednom važnom slučaju, nitko nije reagirao. Mi imamo puno pitanja koja će se rješavati kroz praksu. Slučaj Žalac je počeo tri mjeseca nakon što je otvoren ured javnog tužitelja. Moramo vidjeti hoćemo li to prepustiti njima, jer je riječ o 10 milijuna eura. Ostao je Bandić. Uhitili smo koga smo mogli, nemamo model da pravdi privedemo pokojnike", poručila je Hrvoj Šipek.
"Kako biste reagirali na poziv premijera? Je li to prijateljski razgovor i razmjena mišljenja? Što ste poduzeli vezano za članove DORH-a koji su protupravno od OLAF-a sakrili dokaze u vezi slučaja Žalac? Kako se zovu ti ljudi i rade li oni još uvijek?", upitala je Marija Selak Raspudić.
"Za prvo sam već dovoljno rekla, a za drugo moram reći da nitko ne može odgovarati zbog pogrešne procjene. Ovdje je bilo riječi o krivoj procjeni, nema dokaza da je nešto bilo protuzakonito", poručila je Hrvoj Šipek.
"Ono što je uvažena zastupnica rekla, kada postoji osnovana sumnja. To je malo više od obične sumnje i kaznenog djela. Toga tu nije bilo. Rezultati analize su pokazali da nije bilo namjernog propusta. Odgovorni bi bili ravnateljica USKOK-a i ja", dodala je.
Zekanović je ponovno nastavio o pritiscima Milanovića na DORH te pozvao glavnu državnu odvjetnicu da postoji medijski pritisak Zorana Milanovića. Ustvrdio je da je namjera premijera da glavna državna odvjetnica upravo to kaže na sjednici.
"Jasno sam rekla da neću komentirati pritiske ni s jedne ni s druge strane. Dovoljno sam rekla", odgovorila je Hrvoj Šipek.
Veliki popusti u slučaju Žalac
Selak Raspudić je ustvrdila da glavna državna odvjetnica ne pokreće stegovne postupke u slučaju nedostavljanja dokumentacije OLAF-u u slučaju Žalac, jer tako prikriva odgovornost za zataškavanje.
"Ono što je OLAF utvrdio nije dokaz i ne može se koristiti kao dokaz u postupku. OLAF nije tijelo progona, već je administrativno tijelo koje utvrđuje nepravilnosti", poručila je odvjetnica.
Zvonimira Troskota zanima ima li Hrvoj Šipek prepisku između bivšeg ministra Tomislava Ćorića i direktora firme CEMP, oko namještanja poslova u aferi Vjetroelektrane?
"Izjava jednog čovjeka je dokaz, ako se potvrdi s nizom drugih izjava. U predmetima koje su složenije gospodarske prirode, potrebno je provesti cijeli niz dokaza", komentirala je Hrvoj Šipek.
"Zbog čega DORH nije posvetio više pažnje analizi propusta u slučaju Žalac? Podsjetit ću da je za borbu protiv korupcije u proračunu izdvojeno 16.500 kuna", javila se Urša Raukar Gamulin.
"Ured Europskog javnog tužitelja je započeo s radom 1. lipnja. U međuvremenu je OLAF nešto našao i to proslijedio europskom tužitelju, a ne DORH-u. Odluka je bila da se nalazi dostave USKOK-u, a kasnije to nije provedeno. Da je to učinjeno, predmet bi se nastavio. To nije zapreka da se onog trenutka kad se dođe do novih dokaza spis ponovno otvori i nastavi dalje", poručila je Hrvoj Šipek.
"Time što vi kažete da je taj propust bio malen, dolijevate ulje na vatru i smatram da je ovo potvrda, jer je ovdje bilo u velikom interesu vlasti da se to zataška", dodala je Raukar.
Sjednica je nastavljena višeminutnom otvorenom raspravom članova vijeća i drugih saborskih zastupnika, koji su nazočili sjednici.
Šipek: 'Ostavite nas na miru, nemojte nam bacati klipove pod noge'
Nakon gotovo dvosatne rasprave i ispitivanja, Zlata Hrvoj Šipek rekla je na kraju kako se oko premijerove izjave stvorila bura u čaši vode, sve zbog tvrdnje da bi ona trebala reagirati na predsjednikove izjave, što ona ne smatra pritiskom. "On nije tražio da ne donosim odluku, na bilo koji način utjecati na odluku DORH-a. Zbog jednog telefonskog razgovora kojim se ne utječe na odluke DORH-a, uspjelo se ignorirati ono što je DORH napravio u zadnje dvije godine", kaže Hrvoj Šipek dodajući kako su zaključke, na ovom Vijeću, donijeli i prije nego što su je pozvali na saslušanje.
"Hoće li DORH pokrenuti neki postupak ili ne, to je stvar procjene. To je kao da pitate generala kakav mu je plan za bitku. O tome se ne govori, to je pitanje taktike, procjene", kaže dodajući da je "ova rasprava potvrdila da hrvatsko društvo nije demokratski zrelo društvo".
"Neću dozvoliti da DORH i ja sudjelujemo u ratovima političkih stranaka i opcija. Radimo svoj posao sukladno zakonu. Jesmo li ponekad pogriješili i hoćemo li pogriješiti? Ali svaku pogrešku tražiti pod korupciju, to je stvarno…. vi nikada niste pogriješili? Trebate li zato biti optuženi za korupciju?", pitala je Hrvoj Šipek poručivši da se točno zna koju će priču i predmet izvući koji zastupnik.
"Ja jesam glavna državna odvjetnica, nosim odgovornost i od nje ne bježim. Ja nisam tu da zabavljam javnost, to je dozvoljeno vama kao političarima. Meni? Čime mene predsjednik Vlade može ucijeniti? Ja živim između Zagreba i vikendice da me nitko ne vidi. Ja se s prijateljima ne družim jer se ne može razgovarati s političkim temama. Tko mene može ucijeniti? Ja se cijeli život borim i pružam otpore. Ostavite nas na miru, pustite nas da radimo svoj posao. Ako nam ne želite pomoći, nemojte nam bacati klipove pod noge", rekla je Hrvoj Šipek.
Otkrila je da je nadzor USKOK-a u slučaju Žalac završen.
"USKOK ima problema u provođenju državnoodvjetničke uprave. Neke stvari nije mogao raditi jer mu kronično fali službenika. Pratiti spise i raditi posao se ne može raditi onako kako bi se moglo da je to sve ekipirano. Kronično nedostaje službenika, procedure imenovanja traju jako dugo", objasnila je Hrvoj Šipek.
"Način rada USKOK-a davno je prerastao sadašnje zakonske okvire i očito će morati ići izmjena zakona", kazala je Šipek i dodala kako je o tome razgovarala s premijerom koji je obećao da će učiniti što može. Optužnica za Agrokor bit će podignuta do kraja ovog mjeseca, otkrila je.
Glavna državna odvjetnica Hrvoj Šipek istaknula je da redovito razgovara s premijerom, ali da intenzitet te komunikacije ovisi o tome što se događa.
S premijerom nije još razgovarala o optužnici za navodni ratni zločin protiv hrvatskih pilota, ali razgovor je dogovoren. Istaknula je da je nebuloza to da će Hrvatska svoje građane izručiti Srbiji.
Suradnja sa Srbijom ne funkcionira, tvrdi šefica DORH-a, jer BiH ne priznaje zapovjednu odgovornost, a Srbija si prisvaja nadležnost za ratne zločine u cijelom svijetu i to je za RH neprihvatljivo.
"Odgovor nismo mogli dati jer ne znamo što u toj optužnici piše. DORH je u Haagu godinama imalo časnika za vezu i prekopalo je sve arhive Haaškog tribunala, u njima dokaza nije bilo. Da ih je bilo, Brammertz bi to sigurno obuhvatio optužnicom. O tome ne treba govoriti. Provode se izvidi, ali ne zbog toga, nego jer ima naznaka da je Armija BiH ušla na područje Hrvatske. više od toga neću reći", rekla je Šipek.
