Muzej političkog ulizništva i samoljublja upravo obogaćen novim artefaktom - avatarom vladinog digitalnog asistenta za borbu protiv koronavirusa, zvanog Andrija, a izrađenog na sliku i priliku hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Digitalni Andrija i analogni Andrej Plenković nalik su jedan drugome kao jaje jajetu, a najupečatljivija razlika između avatara i lika koji prikazuje jest izostanak sjedina koje su već dobrano prošarale premijerovu glavu.
Otac preventive i Svjetske zdravstvene organizacije dr. Andrija Štampar, imao je okruglastu glavu i brčiće, a kosu je, sudeći prema dostupnim fotografijama, počeo gubiti vrlo rano. Za ono čemu je dr. Štampar posvetio život, fizički izgled bio je posve nevažan i ne bismo se njime ni bavili da nam ovih dana Vlada RH nije predstavila robota za razgovor kojem je dodijelila ime Andrija. Rekoše, u čast dr. Andriji Štamparu.
Ali kako to već kod nas biva, digitalni Andrija nema ama baš nikakve sličnosti s dr. Štamparom, ali se već na prvi pogled dade zaključiti kako je nalik samom premijeru Andreju Plenkoviću. Da, i imena su im slična (zapravo riječ je o inačicama istog imena) pa je prava šteta što autori vizualnog rješenja digitalnog asistenta Andrije nisu imali hrabrosti ići dokraja i dodijeliti mu ime koje mu i najbolje pristaje: Andrej.
Unaprijed pripremljena pitanja, ključne riječi...
Robot za razgovor je komad softvera koji je pretprogramiran kako bi odgovarao i simulirao konverzaciju na temelju unaprijed pripremljenih pitanja, ključnih riječi i odgovora. Nije li simulacija konverzacije na temelju unaprijed pripremljenih pitanja, ključnih riječi i odgovora baš ono što dobivamo u premijerovim (televizijskim) intervjuima i tijekom većine pojavljivanja pred novinarima?
Ako se pitanje odnosi na korupciju ili nesposobnost u redovima vladajuće stranke, premijerov odgovor sadrži ključne riječi: neću dopustiti, etiketa, HDZ, Vlada i(li) to neće tako ići. Pitate li ga za stanje u gospodarstvu, odgovor će sadržavati ključne riječi: naslijeđeni problemi, uspjeh, najbolji, moja Vlada, naše politike, HDZ. Ako nekog zanima zašto Plenkovićeva vlada neprestano pokušava ignorirati ustav na teret ljudskih prava i političkih sloboda, u odgovoru robota Andreja u pravilu ćete pronaći ključne riječi: etiketa, diktatori, nerazumijevanje, krajnje lijevi i krajnje desni spektar.
Mogli bismo tako unedogled nizati omiljene frazetine hrvatskog premijera, ali ne bismo stigli dalje od nepodnošljive dosade. Uporno ponavljanje fraza, baš kao i ponavljanje opaske "hvala vam na tom pitanju" uostalom i ne služi ničem drugom doli ubijanju provokativnih pitanja i umrtvljivanju kritičkog promišljanja stvarnosti kakvu nam oblikuju Plenković i HDZ. Upravo zato ne bismo trebali prestati propitivati poteze moćnika i zdravo za gotovo prihvaćati propagandne akcije kojima nas zasipaju godinama, a napose otkad je svijet poharala pandemija koronavirusa.
Izostanak plana za budućnost
A pitanja na koja ne dobivamo suvisle odgovore se množe. Recimo, dok europski premijeri ovih dana jasno svojim građanima predstavljaju planove za budućnost i kako se namjeravaju nositi sa zdravstvenom i gospodarskom krizom koju prati širenje koronavirusa, hrvatski građani još uvijek nemaju odgovor na najvažnije pitanje: koji je plan i što dalje.
Zašto još uvijek nije spreman plan rezanja apsurdnih propisa i viška kadrova u državnoj upravi? Zašto se ne reže preskup i preglomazan sustav lokalne uprave i samouprave? Zašto nije smijenjen nekompetentni šef splitskog Doma za starije u kojem je buknula epidemija koronavirusa? Zašto su kažnjeni liječnici koji su upozorili na nedostatak zaštitne opreme u bolnicama?
Zašto već nisu i kad će biti smanjene plaće državnih dužnosnika i povlaštene, dužnosničke mirovine? Novozelandska premijerka Jacinda Ardern, ministri u njezinoj vladi te drugi visoki državni dužnosnici odreći će se u idućih šest mjeseci 20 posto svoje plaće kako bi pokazali solidarnost s ljudima koji su pogođeni krizom izazvanom pandemijom koronavirusa.
Hrvatska isplaćuje šest milijardi kuna za 178.000 mirovina koje isplaćujemo prema posebnim propisima, a te se mirovine kreću od 2000 pa do preko 10.000 kuna. Među njima je i više od 600 saborskih zastupnika čije mirovine premašuju 10.000 kuna te 3623 osobe koje uživaju u tzv. predsjedničkoj mirovini prosječno teškoj 6314 kn (pet je mirovina između 11.000 i 12.000 kuna, te pet između 10.000 i 11.000 kuna). Među njima je i Vladimir Zagorec, koji je 2009. osuđen na sedam godina zatvora i povrat državi 39,4 milijuna kuna zbog pljačke dragulja iz sefa MORH-a zbog čega su mu oduzeti generalski čin i brojna odlikovanja, ali ne i povlaštena mirovina. Zagorec danas ima mirovinu od 9298 kuna (više od generala Ante Gotovine).
Zašto? Pitajte Andreja.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Net.hr-a.