U proračunu, kako je to dosad bilo najavljivano, zaokreta nema. Rastu i prihodi i rashodi, a prognoza rasta BDP-a slična je kao i u prošle Vlade - konzervativnih dva posto.
U najvećoj mjeri Vlada se oslanja na najavljeni gospodarski rast i na vrlo ambiciozne planove da poveća povlačenje novca iz EU fondova.
Zbog gospodarskog rasta Vlada planira i ubrati više poreza, čak tri milijarde više. Najviše od PDV-a i trošarina.
Za čak 1,7 milijardi kuna planiraju se veće pomoći, a to se ponajviše odnosi na povlačenje novca iz Europske unije. Vlada računa s čak milijardu eura iz Europe, što je nešto više od 7,5 milijarda kuna.
Plan je jako ambiciozan: povećati apsorbciju iz EU fondova za čak 78 posto. Dobro zvuči, ali, realno, to je teško zamisliv scenarij.
Ministar financija objasnio je da su veći rashodi prvenstveno zbog toga što država mora izdvojiti puno više novca za sufinancirnaje EU fondova kako bi onda iz njih izvukla planiranih milijardu eura.
Evo tko su najveći pojedinačni proračunski gubitnici:
Prvenstveno Ministarstvo obrane koje gubi 270 milijuna kuna. Prema tome, ideje o povtratu vojnog roka su - neralne. Također na listi gubitnika u ovoj rundi slaganja proračuna su i poljoprivreda, obrazovanje i socijala, kao i zdravlje. Nije se tko imao boriti niti za Ministarstvo branitelja koje još nema ministra, pa gubi 56 milijuna kuna.
S nešto manje novca morat će se snaći i predsjendica države. Ured Kolinde Grabar Kitarović gubi 2,5 milijuna kuna, a više od 28 milijuna kuna gubi i Ministarstvo kulture, iako se novi ministar obećavao izboriti za veća izdvajanja za kulturu.
